Adamček, Josip

Josip Adamček

Adamček, Josip, povjesničar (Vuka kraj Osijeka, 13. III. 1933 – Zagreb, 25. XII. 1995). Nakon završene osnovne škole u Vuki, pohađao je gimnaziju u Požegi i Osijeku, gdje je maturirao 1953. Te godine upisao je studij povijesti i filozofije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, koji je prekinuo zbog lošega imovinskog stanja te se zaposlio u tvornici Saponia. God. 1954. dobio je stipendiju grada Osijeka, pa je nastavio prekinuti studij na kojem je 1959. diplomirao te 1977. doktorirao tezom Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća. Od 1961. bio je asistent, od ožujka 1978. docent, od listopada iste godine izvanredni, a od 1983. redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je predavao i na Odsjeku za sociologiju kao i na zagrebačkome Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Bio je i član izdavačkoga savjeta časopisa Kaj (1977–79), predsjednik Saveza povijesnih društava Hrvatske (1977–81) te predstojnik Odjela za hrvatsku povijest Centra za povijesne znanosti u Zagrebu (1978–86), a zatim vršitelj dužnosti direktora cjelokupnoga Centra (1985–86). Od 1993. do smrti djelovao je u Zavodu za hrvatsku povijest. God. 1980. izabran je za suradnika JAZU-a, a 1991. za redovitoga člana HAZU-a. S Ivanom Kampušem objavio je građu Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću (1976), a sa skupinom autora priredio je zbirku izvora Seljačke bune u Hrvatskoj u XVII stoljeću (1985). Surađivao je u mnogobrojnim časopisima raspravama, člancima i ocjenama s područja hrvatske gospodarske povijesti u kojima je analizirao agrarne odnose i društvene pokrete seljaštva na hrvatskome sjeveru od kasnoga srednjeg vijeka sve do 1848. Osobito se istaknuo kao istraživač seljačke bune hrvatskih i slovenskih seljaka i kmetova 1573, koju je prikazao sa stajališta gospodarskih odnosa. Među djelima o Hrvatskome zagorju ističe se monografija Seljačka buna 1573 (1968) te radovi o vlastelinstvima: o susedgradsko-stubičkome (Arhivski vjesnik, 1964; Historijski zbornik, 1966–67; Kaj, 1970), cesargradskome (Kaj, 1970), krapinsko-kostelskome (Kaj, 1982), trakošćanskome (Kaj, 1972) i grebengradskome vlastelinstvu (Kaj, 1973), o Brdovcu (Kaj, 1971), Kapelščaku (Kaj, 1970), Donjoj Stubici (Kaj, 1970), zagorskome plemstvu (Kaj, 1970. i 1973), zabočkim urbarima iz 1642, 1679. i 1718 (Kaj, 1980) te lepoglavskim pavlinima i njihovim posjedima (Kaj, 1980). Poseban doprinos poznavanju feudalnih odnosa u Zagorju dao je u knjizi Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća (1980), u kojoj je prvi put na temelju njegovih istraživanja izrađena karta zagorskih vlastelinstava i plemićkih posjeda u XVI. st.

LIT.: Josip Adamček (s bibliografijom radova), Ljetopis JAZU, 1981, 84. • D. Pavličević, Adamček, Josip, Hrvatski biografski leksikon, 1, Zagreb 1983. • I. Basić, Josip Adamček – profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u: Spomenica Josipa Adamčeka (zbornik radova), Zagreb 2009.

K. Regan