automobilizam

automobilizam. Prvi automobil, marke Benz, dovezao je 1898. grof M. Bombelles ml. u Vinicu. Bombelles je bio i među utemeljiteljima, poslije i predsjednik, društva nazvanoga I. hrvatski automobilni klub, osnovanoga 1906. u Zagrebu. Osim njega, među pionirima hrvatskoga automobilizma bilo je još istaknutih pojedinaca sa zagorskoga područja, spominju se Rudolf II. Erdődy iz Novoga Marofa, prvi predsjednik Automobilnoga kluba (varaždinske Hrvatske pravice iz 1920, br. 20 donose i pritužbe mještana zbog njegove prebrze vožnje), Dionizije Hellenbach iz Marije Bistrice te ljekarnik E. V. Feller iz Donje Stubice. Klub je 1909. organizirao automobilski izlet u Krapinske Toplice, 1910. posjet Bombellesu na njegovu imanju Opeki, 1911. posjet Hellenbachu u Mariji Bistrici, a 1914. pokrenuo je izdavanje Hrvatskoga automobilnog lista. I prva automobilistička utrka u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, održana 8. IX. 1912, povezana je sa zagorskim područjem. Ujutro se vozilo od Zagreba preko Bistre, Marije Bistrice, Veternice, Lepoglave i Ivanca do Varaždina, gdje je osam sudionika utrke imalo zajednički ručak, a poslijepodne se vozilo od Varaždina, preko Novoga Marofa i Svetoga Ivana Zeline, natrag u Zagreb, u ukupnoj duljini od 178 km. Pobjednik utrke bio je arhitekt Vjekoslav Heinzel, zagrebački gradonačelnik 1920–28. Prosječna brzina pobjednika bila je 35 km/sat. Među sudionicima utrke bili su D. Hellenbach i Milan Kulmer, vlasnik dvorca Bračak. Mnogobrojni očevidci tada su prvi put vidjeli automobile, a cestu su osiguravali vatrogasci. Nakon Drugoga svjetskog rata automobilizam se organizacijski povezuje s motociklizmom pa u većim gradovima nastaju automoto društva, koja se uz ostalo bave i sportskim automobilizmom. U novije doba, na području Stubičkih Toplica (tzv. Sljemenska cesta) od 1994. održava se međunarodna brdska utrka Nagrada Stubičkih Toplica, a od 2011. u Kumrovcu međunarodno natjecanje Rally Kumrovec.

M. Klemenčić i J. Lukec