Balog, Zdenko
Balog, Zdenko, povjesničar umjetnosti i fotograf (Zagreb, 20. V. 1958). U Zagrebu je završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna; diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu (1983), gdje je magistrirao (1993) i doktorirao tezom Graditeljska baština Hermana Celjskog i njezini odrazi u zapadnoj Slavoniji XV. stoljeća (2012). Od 1986. do 1995. radio je kao kustos u dvorcu Trakošćan, s posebnom brigom za spomenički kompleks pavlinskoga samostana u Lepoglavi. Kroz proučavanje lepoglavske crkve i samostana razvija posebnu naklonost gotičkoj umjetnosti, te proučava i istražuje umjetničku baštinu utemeljitelja lepoglavskoga samostana, Hermana Celjskoga, te utjecaje parlerijanske gotičke sinteze praškoga i bečkoga gradilišta na prekodravske zemlje. Specijalizirao se za razdoblje od kraja XIV. do polovice XV. st. u Štajerskoj i sjevernoj Hrvatskoj. Voditelj je arheoloških istraživanja na lepoglavskome spomeničkom kompleksu, te pokretač i voditelj manifestacije Lepoglavski dani i znanstvenoga skupa o Lepoglavi (1992–96). Od 1995. živi u Križevcima, gdje je do 2006. radio u Pučkome otvorenom učilištu kao ravnatelj. Proučava srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest Križevaca i križevačkoga kraja čime, nakon Zagorja i varaždinskoga kraja, u istraživanjima zaokružuje područje sjeverne Hrvatske. Radove objavljuje u časopisima Kaj, Lepoglavski zbornik (glavni urednik prvih pet brojeva časopisa), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, Muzejski vjesnik, Peristil i dr. Autor je više knjiga, među ostalima: Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku (2003), Roč u srednjem vijeku (2005), Gradovi kontinentalne Hrvatske (2013) i Gradovi jadranske Hrvatske (2014), te Križevci, vjekovi slobodnoga kraljevskog grada: grad i spomenici (2016) i Križevci u galantnom stoljeću: obitelj, brak, rođenje i smrt u predmoderno doba (2023). Kao fotografa zanima ga ulična fotografija, portreti i aktovi, a svoje radove izlagao je na samostalnim izložbama u Križevcima (2009, 2013) te na više skupnih. Objavio je monografije Crkva Marije Snježne u Belcu (2015) i Hrvatsko zagorje: umjetnost, arhitektura, krajolici (2017) te Varaždin i Varaždinska županija (2021).
A. Kaniški