Bauer, Antun

Bauer, Antun, zagrebački nadbiskup, teološki i filozofski pisac (Breznica, 11. II. 1856 – Zagreb, 7. XII. 1937). Gimnaziju je pohađao u Varaždinu (1867–73) i Zagrebu (1873–75), a teologiju je studirao u Zagrebu, Budimpešti i Beču, gdje je doktorirao teologiju i filozofiju (1883). Za svećenika je zaređen 1879. te je službovao kao kapelan u Zagrebu, potom Ivancu i Samoboru (1883–84) te kao vjeroučitelj u muškoj učiteljskoj školi i gimnaziji u Zagrebu (1884–87). Bio je predavač (1887/88), izvanredni (1888–1904) i redoviti profesor (1904–11) filozofije i osnovnoga bogoslovlja na Bogoslovnome fakultetu u Zagrebu, kojega je bio dekan (1905/06) te rektor zagrebačkoga Sveučilišta (1906/07). Od 1910. je zagrebački kanonik, od 1911. koadjutor nadbiskupa Josipa Posilovića, a od 1914. zagrebački nadbiskup. Njegovom inicijativom započeo je 1918. rad Biskupske konferencije, koje je bio prvi predsjednik, a u Zagrebu je 1925. predsjedao prvoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije. Zaslužan je za imenovanje prvoga predstavnika Svete Stolice u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba (1920). Njegovim zauzimanjem u okviru Nadbiskupije počinju djelovati mnogobrojni crkveni redovi (Službenice Maloga Isusa, karmelićanke, salezijanci, franjevci konventualci i trećoredci glagoljaši, dominikanci i dalmatinski franjevci), a Zavod sv. Jeronima u Rimu došao je pod hrvatsku upravu. Bio je suosnivač Dječačkoga sjemeništa s nadbiskupskom gimnazijom na zagrebačkoj Šalati (1925–28). God. 1885–1911. sudjelovao je u političkome životu kao zastupnik Stranke prava, potom Hrvatsko-srpske koalicije. Bio je aktivan u društvenome i kulturnome životu (suosnivač Hrvatske poljodjelske banke, pokrovitelj Hrvatskoga radiše, Hrvatskoga književnog društva »Sv. Jeronim« i Hrvatske bogoslovske akademije, osnivač Nadbiskupske tiskare, suosnivač Dječačkoga sjemeništa s nadbiskupskom gimnazijom, podupiratelj osnivanja Dijecezanskoga muzeja i Caritasa). God. 1896. izabran je za dopisnoga, a 1899. za redovitoga člana JAZU-a, koje je pokrovitelj bio 1915–37. Osnovao je zakladu za stipendiranje studenata medicine (1917), zagrebačkomu Sveučilištu darovao je zemljište za izgradnju Medicinskoga fakulteta (1919), Gospodarsko-šumarskomu fakultetu ustupio je imanje Maksimir, a isusovcima zemljište na Jordanovcu. Uređivao je Katolički list (1886–90), u kojem je polemizirao s Franjom Spevecom, Bogoslavom Šulekom i Spiridonom Brusinom. Bavio se suvremenim problemima filozofije, primjenjujući skolastičku metodologiju (Područje materijalizma, 1889; Naravno bogoslovlje, 1892; Obća metafizika ili ontologija, 1894; Teodiceja ili nauka o razumnoj spoznaji Boga, 1918²).

LIT.: J. Buturac i F. E. Hoško, Bauer, Antun, Hrvatski biografski leksikon, 1, Zagreb 1983. • Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb 1995. • I. Macan, Antun Bauer – filozof i nadbiskup, Obnovljeni život, 54(1999) 2.

R.