Bedenko, Janko

Bedenko, Janko (Ivan Ernest), svećenik i prevoditelj (Samobor, 12. I. 1794 – Krapina, 28. I. 1880). Potječe iz građanske obitelji. U Zagrebu je od 1806. do 1810. pohađao gimnaziju, od 1810. do 1812. studirao filozofiju, a od 1813. do 1816. teologiju. God. 1816. u Zagrebu je zaređen za svećenika. Bio je kapelan u Maču, Radoboju i Bistri. Župnikom u Krapini imenovan je 1828, djelujući više od pedeset godina. U Spomenici Župe sv. Nikole biskupa u Krapini navodi se da je bio vrlo gostoljubiv i omiljen među župljanima, a pozorno je pratio rad i nastojanja ilirskih preporoditelja. Uz svećeničku službu obavljao je i službu vicearhiđakona krapinskoga kotara. Imao je zapaženu ulogu i u društveno-kulturnim zbivanjima: bio je član Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, Matice ilirske i Društva za jugoslavensku povjestnicu i starine, a 1839. sudjelovao je u osnutku čitaonice u Krapini. Uz društvenu djelatnost i svećeničku službu bavio se pisanjem poučnih članaka i prevođenjem zabavne književnosti. Tako je 1830, za boravka u Bistri, s njemačkoga na kajkavski preveo roman iz povijesti staroga Babilona i Asira Visokisud ili Kares i Fatima (po Pavlu Josefu Šafaříku izvorni naslov Das hohe Gericht oder Chares und Fatime). Djelo ima posvetu Tomašu Mikloušiću pisanu latinskim jezikom, a čuva se u Arhivu HAZU u Zagrebu. Bedenko je surađivao u Listu Družtva gospodarskoga hèrvatsko-slavonskoga (1850) i Gospodarskim novinama (1853). Autor je i važnoga izvora za povijest prošteništa na Trškome Vrhu povrh Krapine Opis crkve Blažene Djevice Marije Jeruzalemske (prvi izvor napisao je krapinski župnik Nikola Gorup – Zrcalo Marijansko kipa Jeruzalemskoga vu Krapine, 1768, 1996² ). Opis spominje dogmu o bezgrešnome začeću Blažene Djevice Marije, pisan je oko 1854. i čuva se u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu. Bedenko je još 1836. po nalogu zagrebačkoga biskupa Aleksandra Alagovića (1760–1837) ukratko opisao postanak trškovrškoga prošteništa za naslovnoga kninskog biskupa Aleksija Jordanskoga, koji je tada pripremao knjigu o marijanskim svetištima. Kada više nije mogao upravljati Župom i voditi njezinu razgranatu ekonomiju, Bedenko je zatražio pomoć administratorâ. Pokopan je na župnome groblju u nazočnosti mnogobrojnoga svećenstva i župljana.

LIT.: Spomenica Župe sv. Nikole biskupa u Krapini, Krapina, s. a. • Š. Ljubić, Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 2, Rijeka 1869. • (nekrolog), Katolički list, 31(1880) 6.

J. Lukec