Bisag

dvorac Bisag poslije 1918.

ruševine dvorca Bisaga

tlocrt dvorca Bisag

Bisag, naselje u općini Breznica i njezino sjedište, u južnome dijelu Varaždinske županije; 135 stanovnika. Smješteno je u dolini rijeke Lonje. U središtu je naselja župna crkva sv. Marije Magdalene, koja se prvi put spominje 1501. Crkva je jednobrodna barokizirana gotička građevina s trostranim svetištem i pravokutnom sakristijom uz južni zid lađe. Masivni kvadratni zvonik kroz koji se ulazi u crkvu ima ulazni kasnogotički kameni portal (XV. st.). God. 1861. u svetište je postavljen glavni drveni oltar varaždinskoga stolara Piča sa slikom Sveta Marija Magdalena pred Isusom na gozbi Simona Farizeja (1862) Ivana Zachea. Blizu naselja nalaze se ruševine dvorca Bisag. Kao nizinski utvrđeni grad postojao je potkraj XIV. st., od XV. st. bio je najvažniji burg uz rijeku Lonju. Imao je četverokutni tlocrt s cilindričnim kulama na uglovima i bio je opkoljen jarcima. Dogradnjom četverokutne ulazne kule u središtu istočnoga krila i grobne kapele sv. Florijana s vanjske strane zapadnoga krila postupno je pretvoren u dvorac. Okruživao ga je perivoj, oblikovan u prvoj polovici XIX. st. Najstariji su posjednici Bisaga bili gospodari Grebengrada, potom obitelji Bisaški, Kaštelanović, Juraj Zrinski, obitelji Gereczy, Rattkay, Patačić, Drašković i napokon različiti vlasnici, za kojih je poslije 1918. grad djelomično porušen i neispravno restauriran. Posljednji vlasnik bio je književnik Milan Begović (do 1943). U Drugome svjetskom ratu dvorac je stradao u požaru, otkada propada. Sačuvane su ruševine kula zapadnoga krila i dvorska kapela s ostatcima zidnih slika s prizorima iz Kristova života. Osnovna škola, osnovana pod patronatom grofa Karla Draškovića 1847, djeluje u zgradi iz 1975. DVD Bisag osnovan je 1894.

LIT.: Mladen Obad-Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb 1991. • M. Repanić-Braun, Sakralno slikarstvo, u: Sveti Ivan Zelina: osam stoljeća pisane povijesti i kulture, Sveti Ivan Zelina 2000.

A. Kaniški i K. Filipec