Bistra (potoci)

Bistra, ime dvaju potoka na sjevernoj padini i u podnožju Medvednice. Oba su lijevi pritoci Krapine. Istočniji od njih (gdjekad također Istočna Bistra), dug je 13,9 km (Jelenja voda); površina porječja oko 17,2 km² (ne uključujući lateralni kanal Conec). Izvire s jedne strane iz Bistroga jarka, a s druge, zapadne strane iz potoka Jelenja voda. Bistri jarak počinje Mićinim vrelom (950 m, uz sjevernu stazu na putu od Hunjke prema vrhu; posvećeno akademiku Milanu Aniću); na obroncima Bistroga jarka u vapnenačkim su stijenama razvijeni krški oblici (špilja Medvednica, Patuljkova špiljica, Tisin ponor) do kojih je 1946. pristup uredio Vladimir Horvat (Horvatovih 500 stuba). Jelenja voda pak skuplja vode iz područja Markovčaka (više izvora na visini od približno 820 m) te otječe s proplanka Markov travnik (nekadašnje okretište šumske željeznice). Markovčak je jezgra širega posebnog rezervata šumske vegetacije Markovčak–Bistra (osnovan 1963, površina 250,24 ha). Nizvodno od sutoka Jelenje vode i Bistroga jarka, Bistra dalje otječe lučno zavijajući prema zapadu do naselja Kraljev Vrh, zatim otječe na zapad, protječe kroz Jakovlje, te se nedaleko od Kupljenova ulijeva u Krapinu na visini od približno 130 m.

Zapadnija Bistra duga je 11,8 km, porječje oko 27 km². Hidrološka je postaja Donja Bistra. Izvire iz stalnoga kraka pod Sljemenom, na visini od približno 740 m iz razmjerno jaka izvora Mrzla voda. Otječe u velikome luku, najprije na sjeverozapad do Gornje Bistre, a zatim na jugozapad do Donje Bistre i dalje do ušća u Krapinu, u koju se ulijeva približno 2 km nizvodno od Pojatna na visini od oko 129 m. Regulirana u nizinskome dijelu toka, u brdskome je dijelu ekološki očuvana s kružnom poučnom stazom Bistra, koja vodi do vršnoga dijela Sljemena.

D. Orešić