Bitka kraj Konjščine

Bitka kraj Konjščine (Bitka kraj Selnice), oružani sukob hrvatskih i štajerskih postrojba s Osmanlijama 3. V. 1545. kraj današnje Konjščine (Selnica), nedaleko utoka potoka Selnice u rijeku Krapinu. U proljeće 1545. provalio je bosanski paša Ulama s hercegovačkim sandžak-begom Malkočem i požeškim sandžak-begom Muratom s oko 7000 do 10 000 vojnika u Slavoniju. Nakon osvajanja Kraljeve Velike i Moslavine krenuli su u Zagorje, gdje ih je kraj današnje Konjščine dočekala hrvatska plemićka vojska, koju su predvodili ban Nikola IV. Zrinski, Petar Erdődy, Pavao Rattkay, Franjo Tahi, Stjepan Dessefy, Juraj Frankapan Slunjski, Stjepan Blagajski i drugi plemići s približno 900 konjanika i nekoliko tisuća pješaka, kojoj se naknadno priključilo 600 štajerskih konjanika pod zapovjedništvom Jurja Wildensteina. Iako je između vojski bilo dogovoreno primirje i turnir, u kojem je sudjelovalo po 100 vojnika sa svake strane, Osmanlije su prekršile primirje i napale nespremne hrvatsko-štajerske postrojbe, koje su se pred silinom iznenadna napada sklonile u obližnju šumu, dok je većina velikaša utekla u konjščinsku utvrdu. Prilikom povlačenja u utvrdu bio je ubijen konj Nikole Zrinskoga, dok je Juraj Wildenstein pao s pristupnoga mosta u duboku vodu obrambenoga jarka, iz kojega ga je izvukao Stjepan Baletić. Iako u bitki nije stradalo puno kršćanskih vojnika, Osmanlije su zarobile većinu njihovih konja, čime je na neko vrijeme bila onesposobljena obrana Zagorja i Hrvatske, što im je u nekoliko sljedećih mjeseci omogućilo nesmetano pljačkanje.

LIT.: M. Mesić, Život Nikole Zrinjskoga Sigetskog junaka, Zagreb 1866. • Z. Horvat i K. Filipec, Novija saznanja o kaštelu Konjščina, Opuscula archaeologica, 25(2001). • I. Škiljan, Bitka kod Kaštela Konjščine, Hrvatsko zagorje, 12(2006) 1–2.

K. Regan