Bitka na Sutli

Bitka na Sutli (Bitka kraj Cesargrada), oružani sukob Osmanlija s habsburškim postrojbama 24. VIII. 1475. na sutlanskome polju između Cesargrada i Bizeljskoga. Početkom ljeta 1475. Ahmet-paša provalio je s 12 000 Osmanlija u Kranjsku, Korušku i Štajersku. Prilikom povlačenja iz Dravskoga polja oko Ptuja dolinom Sutle u smjeru Posavine, sustigla ih je vojska od približno 450 habsburških konjanika pod zapovjedništvom štajerskoga vrhovnog kapetana Sigismunda Polheima, koruškoga kapetana Jurja Schencka i kranjskoga kapetana Ljudevita Kozjaka te zametnula bitku najprije sa snagama na začelju kolone, a potom i s cijelom vojskom. U bitki je poginulo oko 2000 Osmanlija te 400 habsburških vojnika, dok su njihovi zapovjednici i preživjeli vojnici pali u osmansko zarobljeništvo. Dio zarobljenih velikaša poslije je otkupljen, dok su preostali zarobljenici bili odvedeni u Carigrad, gdje su u zatočeništvu i umrli. Među poginulim habsburškim vojnicima nalazili su se članovi najodličnijih kranjskih, koruških i štajerskih rodova, među kojima se posebno ističu Tattenbach, Mordax, Dietrichstein, Gall i Hohenwart. Tom pobjedom bile su u narednih nekoliko godina omogućene nesmetane navale Osmanlija kroz Hrvatsko zagorje u današnje slovenske i austrijske zemlje.

LIT.: V. Klaić, Sutla, zemljopisno-povjesnička crtica, Hrvatsko kolo, 10(1910) 6. • D. Miletić, Plemićki grad Cesargrad, Peristil, 42–43(1999–2000).

K. Regan