Bollé, Herman

projekt pregradnje crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, Marija Bistrica, 1878.

projekt pregradnje crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, Marija Bistrica, 1878.

Bollé, Herman (Carl Ferdinand Hermann), arhitekt (Köln, Njemačka, 18. X. 1845 – Zagreb, 17. IV. 1926). Završio šest razreda realke i dva viša razreda graditeljske škole. Usavršavao se u crtanju kod oca (1864–67). Istodobno je radio kod arhitekta Seidmanna u Bonnu 1867. i na Sveučilištu studirao povijest umjetnosti. Radio je u atelijeru Heinricha Wiethasea (1867–70) i Friedricha von Schmidta (1872–79), te istodobno studirao na Carskoj i kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti. Antičke, srednjovjekovne i renesansne spomenike proučavao je na putovanjima po Njemačkoj (1873) i Italiji (1875–76), gdje je susreo Josipa Jurja Strossmayera i Izidora Kršnjavoga. U Hrvatskoj je boravio od proljeća 1876. Bio je član Društva umjetnosti (1879–90), suosnivač i ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt (1890–1902) te suosnivač i ravnatelj Obrtne škole (1882–1914). Najplodniji arhitekt historicizma u hrvatskoj arhitekturi druge polovice XIX. st. čiji opus obuhvaća obnove postojećih i izgradnje novih crkvenih i javnih spomenika u stilu neoromanike, neogotike, njemačke ili talijanske neorenesanse, neobizanta i narodnoga graditeljstva. Dio graditeljskih radova rasprostranjen je na području Hrvatskoga zagorja. Nakon razornoga potresa 1880, nadzirao je obnovu dvora u Konjščini (1881–82), izveo nacrt obnove kapele sv. Roka u Tugonici (1881), koju su proveli Antun i Franjo Venchierutti, izveo nacrt obnove kapele sv. Ladislava u Podgorju Bistričkome (1881), obnovio župnu crkvu i dvor u Velikome Trgovišću (1884) te župnu crkvu u Zlataru (1886) i kapelu sv. Mateja u Svetome Mateju kraj Gornje Stubice (1894; po nacrtima izveden glavni oltar). Izveo je i nerealizirane nacrte za potresom oštećene građevine: kapelu Sv. Fabijana i Sebastijana u Slanome Potoku kraj Gornje Stubice (1890), župnu crkvu u Desiniću (1895) i pavlinsku crkvu Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi (1897). Najznačajniji Bolléov rad na području Zagorja jest pregradnja hodočasničke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici u stilu talijanske (arkade) i njemačke (pročelje) neorenesanse (1878–85; početne pripremne crteže radio je u suautorstvu s Enricom Nordijem). Novoizgrađeni su spomenici neogotička grobnica obitelji Jelačić u Novim dvorima zaprešićkima (1883–84) i neogotički spomenik L. Vukelića u Svetome Križu Začretju iz 1887 (oboje izveo Ignjat Franz). Izveo je i nacrt po kojemu je tvrtka Heferer izradila orgulje za župnu crkvu u Krapini (1885). Projektirao je činovničku kuću i gospodarske zgrade na imanju Weiss u Budinščini (1890), te je izradio nacrt zastave DVD-a Krapina (1906–07).

LIT.: D. Damjanović, Arhitekt Herman Bollé, Zagreb 2013.

A. Kaniški