Bornemisza Stolniković

Bornemisza Stolniković (Ztolniković), plemićka obitelj s pridjevkom od Mikulića (de Mikulich), gdje su stolovali, a posjede su imali na području Zagreba i okolice. Prvi član plemićke obitelji Bornemisza došao je iz Erdelja potkraj XVI. st. i oženio se hrvatskom plemkinjom Stolniković, te se otada navode kao Bornemisza Stolniković. Bornemisze su pretežito obavljali poslove u vojnim i javnim službama. Franjo je bio plemićki sudac Zagrebačke županije (1576–1605) te 1593. ubirač poreza Križevačke županije. Uz obiteljske posjede od Mikulića do Črnomerca, najvažnije mu je imanje bilo Kupljenovo, sjeverno od Zaprešića. Krsto (sin Josipa) bio je odvjetnik zagrebačkoga biskupa Thauszyja, Banskoga stola i Kraljevinskoga sudbenog stola te njegov prisjednik (1761–83). U Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu sačuvani su spisi o parnicama protiv njega zbog nasilna odnosa prema podložnicima. Matija (Matiaš) (1740–1802), Krstov brat, bio je podžupan Zagrebačke županije (1763–1805) te kraljevski savjetnik (1796–1809). Na zasjedanju Ugarskoga sabora u Budimu 1792. borio se protiv nametanja mađarskoga jezika u Hrvatskoj. Umro je bez nasljednika. Krstov sin Karlo (? – 1816), otac Jurjev, naslijedivši obiteljske posjede, napustio je vojnu službu u graničarskim jedinicama. Njegov sin → Juraj (1816–1862) pripadao je preporoditeljima, bio saborski zastupnik i utemeljitelj Narodne straže. Uz očevo imanje, naslijedio je i posjede svojega strica Matije. Jurjev sin Roderik, kadet i podbilježnik Zagrebačke županije, nakon očeve smrti (1862) prodao je imanje Kupljenovo, tako da je obitelj Bornemisza nakon tri stoljeća ostala bez posjeda u Hrvatskome zagorju. U kuriji na njihovu imanju (koja je uz preinake i danas očuvana), bila je 1912–47. pučka škola Kupljenovo.

S. Laljak