Bratovština svete Barbare

Bratovština svete Barbare, udruga vjernika osnovana 1676. u Brdovcu. Odobrio ju je papa Klement X. 1675. za zagrebačkoga biskupa Martina Borkovića, a obznanio kanonik Vuk Gabrijel Križanić 1676. za župnikovanja Ivana Kobe. Jedna je od najznačajnijih vjerskih i socijalnih udruga svojega doba. Ugled bratovštine očitovao se i u članstvu izvan Hrvatske (Slovenija i Mađarska), a u samoj Zagrebačkoj biskupiji okupljala je članove iz šezdesetak župa. Najviše članova s područja Hrvatskoga zagorja bilo je iz Zaboka, Gubaševa, Svetoga Križa Začretja, Trgovišća, Pregrade, Klanjca, Zlatara, Lobora, Vinice, Stubice, Slanoga Potoka, Podgore, Grabrine, Bistrice, Bistre, Jakovlja, Oroslavja i Krapine. Sačuvana je matrikula s regulama iz 1676. i reprezentativan molitvenik Pobožne molitve iz 1678, koji je bratovština dala tiskati u Beču (pretisak 2005. i 2007, s transkripcijom M. Ivanjeka i pogovorom A. Jembriha). Molitvenik je pisan kajkavskim u ženskome rodu, a tiskan pod pokroviteljstvom obitelji Drašković. Nikola Sertić ga smatra (disertacija, 1943) najreprezentativnijim molitvenikom toga doba, te začetkom hrvatskoga misala. Vid duhovnosti na temelju milosrđa i nakana bratovštine, ako i vuče korijene iz isusovačke djelatnosti, još više upućuje na franjevački utjecaj, osobito klarisa i njihove poglavarice Petronile Judit Zrinske, koja bi i mogla biti autorica navedenoga molitvenika. Iako je sličnih udruga na tome području bilo XVII–XIX. st. (bratovštine Tijela Kristova, Svete krunice, kršćanskoga nauka ili sv. Izidora), ni jedna nije bila toliko raširena i ugledna kao brdovečka. Brdovečka bratovština održala se sve do 1758. Nakon neuspješnog pokušaja obnove 1791, zbog slaba odaziva na upis, Bratovština je obnovljena 2022. kao molitvena zajednica župe sv. Vida u Brdovcu i danas broji 15 članova.

LIT.: J. Barle, Nekoji odličnici bratovštine sv. Barbare u Brdovcu, Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 14(1912).

M. Ivanjek