Brezinščak Bagola, Božidar

Brezinščak Bagola, Božidar, književnik i prevoditelj (Vrbišnica kraj Huma na Sutli, 9. XI. 1947). Osnovnu školu završio je u obližnjemu Druškovcu, a gimnaziju kod franjevaca konventualaca na Sv. Duhu u Zagrebu 1966. Nakon godinu dana novicijata i odsluženja vojnog roka, teologiju studirao u Ljubljani, Eichstättu kraj Nürnberga, Münchenu i na Bogoslovnome fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1974. Kako mu je zbog objave u Večernjem listu nagrađene priče Žrtva unatoč svemu uskraćeno zaređenje, te godine otišao je na studij filozofije u München, a potom u Beograd. Nakon diplomiranja 1978. vratio se u Hum na Sutli i do 1993. radio u Tvornici stakla Straža (prevoditelj s njemačkoga, urednik radničkih novina Straža danas, voditelj službe za informiranje i kulturu, kadrovski direktor). Tri puta biran je za načelnika općine Hum na Sutli (1993, 2001 i 2005), a bio je i ravnatelj Humskoga kulturnog središta (1996–2001) te do mirovine knjižničar u humskoj Narodnoj knjižnici (2009–12). Pjesme i pripovijetke počeo je pisati već u gimnaziji: prva pjesma objavljena mu je u novovosadskome časopisu Polja 1968., a prva zbirka pjesama Bjegunac svete uspomene 1971. u Zagrebu. Plodan i raznolik pisac, Bagola je dosad objavio 30-ak knjiga (jednu i na humskome kajkavskom govoru), a poveznica im je »traganje za samim sobom«, kako je naslovio i svoj autobiografski roman iz 1980. U njegovu su književnom opusu ravnopravno zastupljene gotovo sve poetske, prozne i književno-znanstvene vrste, a potvrdio se i kao vrstan prevoditelj sa slovenskoga i njemačkog jezika. Objavio je zbirke pjesama: Bjegunac svete uspomene (1971), Samoobsodba (1974), U ime pračovjeka (1983), Sve hladnija svanuća (1984), Staklo u nama (1990, Između sumnje i predanja (2007), Moja duša stvojom (2012), Humske popeifke (2013), Djedomir (2022) i Svetkovina u predvečerje (2023); autobiografske romane Traganje za samim sobom (1980) i S one strane Dunava (2002), romansirane biografije Viktora Kovačića (U sjeni ljepote, 2014), Ljudevita Juraka (Hitac u potiljak, 2019) i Antuna Grahovara (Nadgrobna svjetlost, 2006; Tonči od svete Marije, 2020) te ilustriranu biografiju K. Š. Gjalskoga (Illustrissimus, 2024); knjige crtica i pripovijedaka Razdruživanje (1992) i Em smo Horvati (2008); putopise, oglede i dnevničke zapise Zapisi jednog bogoslova (1994), Od Taborskog do Olova (2005), Zavičajna radost življenja (1997), Moje slovenske izkušnje (2003), Sutla kao sudbina (2005), Sam svoj dokaz (2011), Tu in tam čez mejo (2015) i Zdravica dobrosusjedstvu Hrvata i Slovenaca (2020) te Volja za život (2024). Urednik je Monografije grada Pregrade (2019). Za održavanje terenske nastave iz hrvatske književnosti osmislio je vodič Književnim stazama Hrvatskog zagorja (2021). Preveo je djela mnogih slovenskih pisaca (Anton M. Slomšek, E. Kocbek, J. Jurčič, D. Kette, J. Murn, L. Kovačič, A. E. Skubic, Boris A. Novak, B. Senegačnik) te 25 naslova, mahom vjerskoga sadržaja (R. Guardini, B. Haering, J. Gnilka, Hildegarda iz Bingena, papa Benedikt XVI., K. Berger i dr.). Član je Društva hrvatskih književnika (DHK; predsjednik novoosnovanoga Krapinsko-zagorskoga ogranka DHK-a, 2023), Društva hrvatskih književnih prevoditelja, Hrvatskoga filozofskog društva, Društva hrvatsko-slovenskoga prijateljstva i predsjednik Hrvatskozagorskoga književnog društva sa sjedištem u Klanjcu te, sa S. Horvatin, urednik monografije društva (2023). Jedan je od pokretača i urednika županijskoga časopisa za kulturu Hrvatsko zagorje (izlazi od 1995) te njegov glavni urednik (1997–99). Dobitnik je više književnih nagrada i odlikovanja za zasluge u kulturi.

LIT.: A. Stamać, Ili pisac ili svećenik, Vjesnik, 18. IV. 1995. • Lj. Car-Matutinović, Vječnost sumnji, Vijenac, 8. XI. 2007. • 70. obljetnica rođenja Božidara Brezinščaka Bagole, Hrvatsko zagorje, 23(2017) 1/2.

I. Cesarec