Buturac, Josip
Buturac, Josip, povjesničar, arhivist i crkveni pisac (Grabarje kraj Požege, 14. XI. 1905 – dvorac Lovrečina Grad kraj Vrbovca, 5. X. 1993). Studirao je teologiju na Bogoslovnome fakultetu u Zagrebu (1925–34), crkvenu povijest na Papinskome sveučilištu Gregoriani u Rimu (1934–36) te povijest i etnologiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1936–39), a doktorirao 1944. na zagrebačkome Bogoslovnom fakultetu. Nakon svećeničkoga ređenja bio je kapelan u Kutini (1929–31), župnik u Čagliću (1931–34) te kateheta u Zagrebu (1936–39), potom arhivist u Nadbiskupskome arhivu i ordinarijatu u Zagrebu (1939–41) i u Državnome arhivu u Zagrebu (1941–65). Istodobno je predavao crkvenu povijest na Bogoslovnome fakultetu u Zagrebu (1944–45. i 1953–62). U domaćoj i međunarodnoj periodici objavio je niz rasprava, članaka, ocjena i samostalnih djela s područja crkvene, kulturne i nacionalne povijesti, toponomastike i demografije. Znatni su njegovi prilozi arhivističkoj literaturi, posebice crkvenoj arhivistici, među kojima se izdvaja Arhivska čitanka (1950), prvi pokušaj izradbe hrvatskoga arhivskog priručnika. Među radovima o Hrvatskome zagorju ističu se monografije Marija Bistrica 1209–1980. (1981) i Stubica Donja i Gornja 1209–1982. (1982), u kojima je dao prikaz svjetovne i crkvene povijesti te povijesnih spomenika tih zagorskih gradića od najstarijih dana do suvremenoga doba.
LIT.: K. Nemeth, Buturac, Josip, Hrvatski biografski leksikon, 2, Zagreb 1989.
K. Regan