Bužan, Herman
Bužan, Herman (Busan, Hermanus), političar (Varaždin, 8. X. 1800 – Črešnjevec kraj Tuhlja, 22. IX. 1862). Gimnaziju je završio u Varaždinu, filozofiju i pravo studirao je u Zagrebu i Bratislavi, gdje je diplomirao. Djelovao je kao zamjenik bilježnika (1827) i bilježnik Zagrebačke županije (od 1831). Kao zastupnik na zajedničkome Ugarsko-hrvatskom saboru (1832, 1839, 1843–44, 1847) istaknuo se obranom hrvatskih municipalnih prava od mađarskih presezanja i uvođenja mađarskoga jezika u hrvatsko školstvo i upravu. Od 1835. podžupan je Zagrebačke županije, 1841. imenovan je prisjednikom Banskoga stola u Zagrebu, a 1843. zamjenikom protonotara. God. 1845. imenovan je članom povjereništva za pregled popisa turopoljskih plemića i predsjednikom Sudbenoga stola, a iduće godine povjerenik je pri obnovi varaždinskoga gradskog poglavarstva. Dvorskim savjetnikom imenovan je 1847. Za revolucije 1848. bio je predsjednik odbora za rješavanje urbarijalnoga pitanja, a ban J. Jelačić ga je s Josipom Bunjevcem imenovao civilnim povjerenikom Rijeke. Te je godine postao predsjednik odbora za izradbu političkoga i pravoslovnoga nazivlja. Uvođenjem apsolutizma 1850. savjetnik je Vrhovnoga kasacijskog suda u Beču, gdje je bio stručnjak za zemljišna pitanja i pitanja zadruga u Hrvatskoj. Nakon obnove ustavnoga stanja 1860, sudjelovao je u radu Banske konferencije. Na vlastiti je zahtjev umirovljen 1862. te je dobio Leopoldov red s barunatom. Dobrovoljnim prilozima pomagao je izgradnju saborske palače i fond za narodno kazalište.
LIT.: M. Švab, Bužan, Herman, Hrvatski biografski leksikon, 2, Zagreb 1989.
R.