Cesarec, Ivan

Cesarec, Ivan, književni povjesničar, kritičar i publicist (Beograd, 23. XII. 1946). Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Krapini, a studij jugoslavistike i ruskoga jezika diplomirao je 1973. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao 2008. Kao srednjoškolski profesor radio je u Tehnološkome centru Karlovac, Srednjoškolskome centru Krapina i Zdravstveno obrazovnome centru Zagreb (danas Zdravstveno učilište), kojemu je bio i ravnatelj (2003–12). Počeo je pisati još za gimnazijskih dana, a potom se bavio i prevođenjem. Radove je objavljivao u različitim listovima, časopisima i prigodnim glasilima (Naših 15 dana, Tjedni list omladine, Studentski list, Hrvatsko sveučilište, Zagorski kalendar, Pitanja, Revija, Iseljenički kalendar, Krapinski vjesnik, Krapinsko zrcalo, Hrvatsko zagorje, Hrvatskozagorski književni zbornik). Za službovanja u Krapini uređivao je kulturnu rubriku Krapinskoga vjesnika te vodio emisije iz kulture na Radiju Hrvatsko zagorje Krapina. Jedan je od pokretača (1995) i urednika, a od 1999. do 2005. i glavni urednik časopisa za kulturu Hrvatsko zagorje. Uređivao je Biblioteku Zrcalo (1996–99) Pučkoga otvorenog učilišta u Krapini. Jedan je od utemeljitelja Kajkaviane i Hrvatskozagorskoga književnog društva. Bavi se publicistikom (članci i feljtoni iz kulturne i književne prošlosti Hrvatskoga zagorja), književnom kritikom (studije i prikazi o istaknutim »zavičajnicima«: S. Košutić, J. Cvrtila, D. Ivančan, B. Brezinščak Bagola, H. Davila) te poviješću starije kajkavske književnosti (Juraj Malevac, Dragutin Rakovac i dr.), gdje se ističu radovi o kajkavskoj drami do sredine XIX. st. (T. Brezovački i T. Mikloušić). Autor je monografske studije Dramsko-scenski rad Tomaša Mikloušića (1767.–1833.) u kontekstu starije kajkavske drame (2008) za koju je 2009. dobio Nagradu »Rikard Jorgovanić«. Priredio je knjige: Badnja noć dviju ptica (1994. i 1996) , Jeka sve tiša (1995) i S naših njiva (1999) S. Košutić; Tragovi (1995) V. M. Bana; Oko Lobora (1996) A. G. Matoša; Dobra zemlja (1997) J. Cvrtile, Gradić u dolini: Krapina u zrcalu književne riječi (1998); Fala ti navek, moj dragi breg (1999) B. Staroveškoga; Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja (Hrvatsko zagorje, 1999, 2); Zagorska ruža – Veronika Desinićka (2000) H. Davile, monografiju Zdravstveno učilište (2008) i Tragovi daždevnjaka (2015) Ivice Glogoškoga.

B. Brezinščak Bagola