Cesargrad

ruševine utvrde

nacrt ruševina utvrde

Cesargrad, srednjovjekovna utvrda na vrhu Cesargradske gore, neposredno iznad rijeke Sutle i Klanjca, uz hrvatsko-slovensku granicu. Iako se u dokumentima prvi put spominje 1399, kada je iz kraljevskoga vlasništva prešao u posjed grofova Celjskih, najvjerojatnije je podignut u drugoj polovici XIII. ili početkom XIV. st. Nakon propasti Celjskih zaposjeo ga je dotadašnji kaštelan, štajerski plemić Andrija Baumkircher von Schlaining, a potom ga naslijedio njegov sin Juraj, koji ga je 1492. oporučno prepustio Tomi Bakaču. Poslije Jurjeve smrti Cesargrad je uz pomoć Ulrika Vaispochera nezakonito zaposjeo Jurjev šurjak Andrija Stubenberg, a potom njegov sin Gašpar, koji ga je nakon višegodišnje parnice morao 1521. prepustiti Tomi Bakaču. Te godine Toma je umro, a Cesargrad je zajedno s njegovim drugim posjedima, na temelju oporuke iz 1517, naslijedio nećak Petar I. Erdődy. Za Seljačke bune 1573. osvojili su ga i oštetili pobunjeni kmetovi, no poslije bune je obnovljen te je služio kao matična rezidencija Erdődyjevih sve do početka XVII. st., kada su se preselili u obližnji dvorac Nove dvore kraj Klanjca. Pretpostavlja se da su ga Erdődyjevi održavali sve do početka XVIII. st., a potom prepustili zubu vremena. Cesargrad je uz Grebengrad i Krapinu najveća srednjovjekovna utvrda u Zagorju. Bedemi opasuju oba vrha Cesargradske gore i prostor među njima. Jezgra leži na zapadnome vrhu. To je manja utvrda nepravilna polukružnog tlocrta s unutrašnjim pravokutnim dvorištem, koje s južne i istočne strane omeđuje dvokrilni palas, a sa zapadne i sjeverne strane bedem. Na zapadnome vrhu jezgre stajala je manja pravokutna kula, u prizemlju koje se nalazila kuhinja, na sredini vanjskoga pročelja sjevernoga bedema bila je ulazna pravokutna kula, dok je istočnu stranu branio snažan polukružni rondel, u sklopu kojega je interpolirano istočno krilo palače s gradskom kapelom. Južnu stranu jezgre dodatno je branio vanjski polukružni bedem s kulom potkovičasta tlocrta. Na jezgru se s istočne strane oslanjaju bedemi vanjske utvrde koji u cijelosti opasuju prostor između jezgre i istočnoga vrha Cesargradske gore u obliku nepravilna i dugačkoga trapeza, a zaštićeni su dvjema okruglim kulama, dvjema polukulama potkovičasta tlocrta te ulaznom kvadratnom kulom na južnome bedemu, kojoj se pristupalo pokretnim mostom. Sjeveroistočno od jezgre uz okruglu kulu nalaze se ostatci oveće pravokutne građevine.

LIT.: D. Miletić, Plemićki grad Cesargrad, Peristil, 42–43(1999/2000).

K. Regan