crkveni namještaj

klupe na pjevalištu, oslikao I. K. Ranger, 1735–37, župna crkva Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije, Lepoglava

dvodijelni ormar u sakristiji, oko 1750, župna crkva Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije, Lepoglava

oslikani ormar s prizorima Četiri posljednje stvari, prva polovica XVIII. st., župna crkva Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije, Lepoglava

crkveni namještaj, predmeti koji se postavljaju u crkvama kao pomagala za smještaj vjernika i obavljanje bogoslužja. U sakristiji su to ormari za pohranu misne odjeće i liturgijskih predmeta, a u crkvi klupe u brodu, svetištu i na pjevalištu, klecala i ispovjedaonice te drvena kućišta krstionica.

Najstariji preostali primjerci crkvenoga namještaja u Hrvatskome zagorju potječu iz XVII. st. Najčešći tipovi ormara u zagorskim crkvama jednodijelna su i dvodijelna gradbenog sklopa. Dvodijelni ormari uglavnom su gornjega plićeg i kraćega dijela, odignuta od donjega dijela koji je dublji i duži. Osnovne stolarske tehnike u obradbi oplošja ormara prisutne su na jednostavnim radovima, dok su na zahtjevnijima primijenjene ukrasne tehnike u obliku furniranih i intarziranih ploha, često s dodatkom rezbarenih dijelova. Pri obradbi oplošja ormara na kojima je osnovica boja, rabile su se polikromne tehnike i marmorizacija, uz pozlatu koja je isticala ornamentalne i dekorativne dijelove ormara. U sakristijama župnih crkava i kapela najčešće je jedan ormar, rjeđe dva, što je karakteristično za sakristije samostanskih crkava. Klupe za vjernike u brodovima zagorskih crkava uobičajena su gradbeno-oblikovnoga sklopa, sastavljene od sjedala i klecala s nekoliko sjedećih mjesta. Sjedalo i klecalo međusobno vežu krajnje bočne stranice klupa. Manje klupe za crkvene pokrovitelje ili istaknutije mještane gradbeno su srodne klupama za vjernike te imaju dva sjedeća mjesta. U većim crkvama klupe se nalaze i u svetištu, gdje služe kleru pri svečanim misama. Završna obradba ploha klupa istovjetna je onoj na ormarima. U samostanskim crkvama u Zagorju klupe na pjevalištu i u svetištu postavljene su po oblikovno-prostornome konceptu koji je uvriježen za samostanske crkve. Ispovjedaonice su uobičajena arhitektonskog sklopa primjerena toj vrsti crkvenoga namještaja. U pojedinim crkvama krstionica je smještena u drveno kućište, oplošje kojega je obrađeno u skladu s crkvenim namještajem.

Kakvoćom stolarskih radova u zagorskoj se regiji posebno ističu ormari i klupe nastali u radionicama franjevačkoga i pavlinskoga reda. U nekadašnjoj franjevačkoj crkvi, danas župnoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu, sačuvala su se dva ormara u sakristiji i klupe u svetištu, izrađeni u XVIII. st. Na tome je stolarskome sklopu primijenjena ukrasna tehnika furnira i intarzije, a izvedbom pripada samome vrhu umjetničkoga stolarskog umijeća u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Jedinstven je primjer sklop klupa iz 1730, postavljen na pjevalištu franjevačke crkve sv. Katarine u Krapini, s naslikanim likom kralja Davida s harfom. Slično je izvedena i oslikana ispovjedaonica u obliku trona u sakristiji crkve. U nekadašnjoj pavlinskoj crkvi Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, s pripadajućim područnim kapelama sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj i sv. Ivana Krstitelja na Gorici, te u kapeli Majke Božje Snježne u Žarovnici, sačuvan je vrijedan fond oslikana namještaja, nastaloga u XVII. i XVIII. st. Cjelokupni pavlinski stolarski fond završnom se slikarskom obradbom oplošja namještaja razlikuje od srodne obradbe oplošja ostaloga crkvenog namještaja. Obilježavaju ga figurativni i dekorativni prizori. Reprezentativne monumentalne klupe na pjevalištu lepoglavske crkve s ukladama oslikanim prizorima tebaidskih pustinjaka izrađene su 1737. Klupe u svetištu crkve, izrađene 1742, gotovo su istovjetne klupama na pjevalištu, oslikanih su uklada s prizorima Kristova javnoga djelovanja. Slikani prizori na sklopovima obiju klupa djelo su I. K. Rangera. U sakristiji crkve monumentalan je dvodijelni ormar, na ukladama vratnica kojega su naslikane portretne polufigure Krista i apostola te prizori iz života sv. Petra. Slikani dio ormara, koji se pripisuje G. Talleru, nastao je oko 1750. Tu je smješten i manji ormar oslikanih uklada vratnica, srodan primjerak kojega se nalazi i u kapeli sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj. Ugrađeni ormar u hodniku lepoglavskoga samostana pripada tipu jednodijelna ormara, u kojemu spremišni prostor zatvaraju velika dvokrilna vrata. Raster vrata čine četiri uklade u kojima su slikani prizori Četiri posljednje stvari, rad nepoznata pavlinskog slikara iz prve polovice XVIII. st. Dvodijelni ormar u sakristiji kapele sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj pripada fondu namještaja nastaloga u XVII. st. Slikani portreti i vaze pripadaju sredini XVIII. st. Ormar u kapeli sv. Ivana Krstitelja na Gorici, izrađen u prvoj trećini XVIII. st., dvodijelna je sklopa, gornjega dijela ugrađena u zidnu masu pod svodom. Datirani sakristijski ormar iz 1753. u kapeli Majke Božje Snježne u Žarovnici dvodijelna je sklopa, s izrazito oprečnim oblikovanjem gornjega dijela ormara prema donjem, praćenim i ukrasima obaju oplošja. Od ostalih stolarskih radova u lepoglavskoj crkvi ističu se jedinstvena reprezentativna ulazna vrata, nastala u posljednjoj četvrtini XVII. st. U ukladama vratnica naslikani su portreti četvorice evanđelista, dok rezbareni dekor čini onodobni karakteristični ornament hrskavice. Dvije rezbarene, polikromirane i nekad pozlaćene klupe, namijenjene crkvenim pokroviteljima istovjetna gradbeno-oblikovnog sklopa, po grbovima ovješenima na kruništu visokih naslona sjedišta, pripadale su plemićkim obiteljima Czindery i Balagović de Japra. U njihovu dekorativnu ustroju prevladava ornament rokaja, koji svjedoči o nastanku 1760-ih. Ispovjedaonice u lepoglavskoj crkvi, samo stolarske obradbe, valovite tlocrtne linije, jednodijelna korpusa s pridodanim klecalima na obje bočne strane, nastale su sredinom XVIII. st. Srodna ispovjedaonica jednostavnijega gradbeno-oblikovnog koncepta, vrlo oštećena i kasnijega nastanka, nalazi se u kapeli Majke Božje Snježne u Žarovnici. U kapeli sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj od namještaja iz razdoblja gradnje sačuvane su polikromirane i marmorizirane, djelomično ugrađene ispovjedaonice razvedena tlocrta. Njima se pridružuje propovjedaonica srodna likovnog izričaja bez skulpturalna ukrasa i manja dvosjedna klupa.

Pavlinskomu korpusu crkvenoga namještaja, kakvoćom i završnom obradbom stolarskih radova, srodni su ormari u proštenjarskoj crkvi Majke Božje Jeruzalemske na Trškome Vrhu. Polikromirani su, u kombinaciji s marmoriziranim dijelovima oplošja i pozlaćenim dekorativnim elementima, a potječu iz druge polovice XVIII. st. Oštećeni polikromirani i marmorizirani ormar iz nekadašnje barokne crkve sv. Nikole Biskupa u Krapini stilski je srodan ormaru u sakristiji crkve na Trškome Vrhu. Značajan oslikani sklop namještaja, datiran 1797, nalazi se u kapeli sv. Lovre u Lovrečanu. Sastavljen je od ormara i klupa, a oslikom je bliži pučkomu načinu oslikavanja namještaja koji ima dugu tradiciju i svojstven je alpskomu području.

Crkveni namještaj u župnim crkvama i njihovim područnim kapelama, uglavnom nastao tijekom XVIII. st., ima oplošja izvedena samo stolarskim tehnikama. Značajni primjeri su ormar i klupe u dvorskoj kapeli sv. Antuna u Klenovniku, nekadašnjemu posjedu grofova Draškovića. Sakristijski ormari u kapeli sv. Mihaela u Sopotu i crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Taborskome sastoje se od dvaju dijelova s vratnicama i ladicama, a oblikovno su sukladni onima koji su se rabili u prvoj četvrtini XVIII. st. Među ormarima izrađenima u XVIII. st., koji su stilski vrijedna spomenička baština, ističu se primjerci u župnim crkvama sv. Marije Magdalene u Ivancu i Pohođenja Blažene Djevice Marije u Donjoj Višnjici te u kapeli sv. Lovre u Radovanu. Kvalitetniji ormari nastali u XVIII. st., pojedini furnirani i intarzirani, nalaze se u sakristijama župnih crkava sv. Petra i Pavla u Petrovskome i sv. Nikole u Hrašćini te u kapeli sv. Petra u Gotalovcu, a marmorizirani primjerak u kapeli sv. Vida u Komoru Začretskome. U nekim kapelama sačuvali su se samo gornji dijelovi manjih ormara, često postavljeni na donje dijelove novijega nastanka, poput ormarića u kapeli Uznesenja Marijina u Beli. Ormarić na zidu u kapeli sv. Margarete u Lenišću bez pripadajućega je donjega dijela. Srodan mu je ormarić iz kapele sv. Florijana u Zlogonju. Za kapele u Zagorju karakteristični su manji dvodijelni ormari jednostavne izradbe, gornjega dijela s jednim spremišnim prostorom zatvorenim vratnicom. Izrađivani su od kraja XVIII. st. do kraja XIX. st., a sačuvani su u crkvi sv. Vida u Klenovcu Humskome te u kapelama sv. Josipa u Tuhlju, Sv. križa u Svetome Križu kraj Tuhlja, sv. Ivana Apostola i Evanđelista u Ivaniću Miljanskome, sv. Josipa u Kapelskome Vrhu, sv. Martina u Bojačnome i sv. Benedikta u Velikome Komoru. U župnoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije u Donjoj Višnjici sačuvana je krstionica polikromirana i pozlaćena kućišta, nastala oko sredine XVIII. st.

Prvoj polovici XIX. st. pripadaju ormari kod kojih se kasnobarokni oblici miješaju s oblicima novoga klasicističkog stila, često samo u ornamentalnoj i dekorativnoj aplikaciji, potom ormari s već naglašenijim klasicističko-bidermajerskim oblicima, te ormari historicističkoga razdoblja izvedeni u neostilskome slogu s mnoštvom oblika ranijih stilova. Značajni primjeri iz toga razdoblja nalaze se u kapelama sv. Josipa u Bednji, sv. Roka u Druškovcu, crkvama sv. Petra u Prišlinu, Presvetoga Trojstva u Radoboju, Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zajezdi (datiran 1850), sv. Katarine u Zagorskim Selima, a posebno se ističe furnirani i intarzirani ormar s ilirskim znakovljem u kapeli Majke Božje Vinske na Vinskome Vrhu u Poljanici Bistričkoj. Rustičnoga su izričaja ormari u crkvama Sv. tri kralja u Velikoj Erpenji i sv. Jurja na Jezeru. Unutar navedene skupine važan je i namještaj koji pripada tzv. pučkome bidermajeru, kao i njegovim inačicama u kasnijem razdoblju. Riječ je o svjetovnome tipu namještaja (stolci i klupice), koji se nalazi u nekim zagorskim crkvama, a uz određene oblikovne inačice pojavljuje se gotovo do sredine XX. st.

Ističu se i klupe u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Oroslavju i kapeli sv. Leonarda u Vrhima Pregradskim (datirane 1846) na kojima je domaći majstor na zanimljiv način pojednostavio karakteristične barokne ukrase. Klupe u župnoj crkvi sv. Dominika u Konjščini te ispovjedaonica u crkvi Presvetoga Trojstva u Krapinskim Toplicama sadržavaju oblike rane neogotike, koja se u sjevernoj Hrvatskoj pojavljuje u prvoj polovici XIX. st. Vrijedan je i cjelokupni namještaj župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pregradi kao svojevrstan gesamtkunstwerk stilskih pojava XIX. st. Razdoblju neostilova pripadaju i ormari u crkvama Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zlataru, Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, sv. Ivana Krstitelja u Gornjemu Jesenju (datiran 1912), Majke Božje od Sedam Žalosti u Velikome Trgovišću i kapeli sv. Jakova u Donjoj Batini, klupa s grbom plemićke obitelji Rauch u crkvi Presvetoga Trojstva u Donjoj Stubici, klupe u crkvama Pohoda Blažene Djevice Marije na Vinagori i sv. Jurja Mučenika u Desiniću, te kompletni sklop namještaja u župnoj crkvi sv. Nikole Biskupa u Krapini.

U sakristijama crkava sv. Jelene Križarice u Zaboku i sv. Barbare u Bedekovčini nalaze se ormari koji su najvjerojatnije izrađeni u XVIII. st, a potom prepravljani; onaj u Zaboku oblikom gornjega dijela podsjeća na razdoblje oko 1900, dok se ormar u Bedekovčini ističe oslikanim vratnicama s portretima Krista i četiriju evanđelista, nastalima najvjerojatnije početkom XX. st. Ormari s kraja XIX. st., izraženijih neostilskih oznaka, nalaze se u kapelama sv. Jurja u Lepajcima i Majke Božje Lurdske u Radoboju. Ormar u kapeli sv. Vuka u Vukovoju jednostavan je i skroman rad lokalnoga majstora stolara. Dva ormara u sakristiji župne crkve sv. Bartola Apostola u Kamenici visoke su kakvoće: glavni ormar, tamno bajcan, nabavljen je 1836, jednodijelni, tzv. garderobni ormar, ima klasicističke značajke koje upućuju na izradbu iz 1820-ih, a srodna mu je ispovjedaonica u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bednji. Među ormarima izrađenima u XX. st. izdvajaju se oni kod kojih je poštovan izvorni dvodijelni gradbeno-oblikovni sklop, prisutan kroz tri prethodna stoljeća, kao osnovni predložak za izradbu sakristijskih ormara. To su ormari, nastali 1930-ih, u crkvama sv. Jurja u Maruševcu, sv. Petra i Pavla u Cvetlinu i sv. Margarete u Margečanu. U župnoj crkvi sv. Marka Evanđelista u Vinici nalazi se klupa namijenjena crkvenim pokroviteljima s vratašcima, koja je, po grbu smještenome u središnjoj ukladi klecala klupe, pripadala obitelji Erdődy. Ispovjedaonica trodijelno raščlanjena kućišta potječe iz 1850-ih. Klupe u brodu izrađene su u XX. st. U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bednji dvije su monumentalne klupe izrađene u neogotičkome stilu 1840-ih te dvije ispovjedaonice iz prve polovice XIX. st. Vratnice crkvenih ulaznih vrata ukrašene su rezbarenim dekorativnim elementima u klasicističko-neogotičkome stilu. U luneti nad vratima s vanjske strane u metalnoj je rešetki izrađen natpis: VU NEBO VZETIE BDM 1802. U župnoj crkvi sv. Martina biskupa u Donjoj Voći dvije su klupe, namijenjene pokroviteljima, s ukrasima iz posljednje četvrtine XIX. st. U kapeli sv. Lovre u Lovrečanu nalaze se dvije veće klupe za pokrovitelje, izrađene krajem XIX. ili početkom XX. st. Župna crkva sv. Marije Magdalene u Ivancu ima sačuvane četiri ispovjedaonice, rad stolara Ivana Peruzzija iz Žarovnice (1897). Stilski su im slične ispovjedaonica i klupe neogotičkih obilježja, također rad I. Peruzzija, u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Klenovniku. Sav namještaj crkve sv. Jurja u Maruševcu novoizrađen je po starim predlošcima. Starije su samo dvije ispovjedaonice jednodijelna kućišta (druga polovica XIX. st.). Dvije vrste klupa u brodu crkve sv. Petra i Pavla u Cvetlinu pripadaju XX. st.

LIT.: M. Mirković, Slikarstvo lepoglavskih pavlina, Kaj, 12(1979) 6. • N. Tarbuk, O radovima pavlinskih stolara, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj: 1244–1786 (katalog izložbe), Zagreb 1989. • ista, Barokni ormari u zavjetnoj crkvi sv. Marije Jeruzalemske na Trškom vrhu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28(2004). • S. Cvetnić, Slikarska djela Ivana Krstitelja Rangera na pjevalištu crkve u Lepoglavi (1735.–1737.), ibid., 30(2006). • N. Tarbuk, Crkveni namještaj, u: Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008. • ista, Namještaj u franjevačkoj crkvi Marije od Navještenja u Klanjcu, u: Sic ars deprenditur arte: zbornik u čast Vladimira Markovića, Zagreb 2009.

N. Tarbuk