Drava
Drava, srednjoeuropska rijeka, desni pritok Dunava; duga 749 km (323 km u Hrvatskoj); površina porječja 41 238 km2 (7015 km2 u Hrvatskoj). Izvire u Južnome Tirolu u Italiji (1176 m nadmorske visine), teče na istok kroz Austriju, zatim na jugoistok kroz Sloveniju i Hrvatsku te se kraj Aljmaša, na granici sa Srbijom, ulijeva u Dunav (82 m nadmorske visine). Znatnim je dijelom granična rijeka između Hrvatske i Mađarske. Plovna od ušća uzvodno u duljini oko 90 km, do mjesta Čađavica u Hrvatskoj. Veći su desni pritoci Gail (Austrija), Mislinja (Slovenija), Dravinja (Slovenija) i Bednja (Hrvatska), a lijevi Gurk (Austrija) i Mura (Hrvatska). Ima alpski snježno-kišni protočni režim, obilježja kojega su visoke vode u toplijem dijelu godine; primarni je maksimum u svibnju i lipnju, dok je znatno manje izražen drugi maksimum u listopadu i studenome. Na ulazu u Hrvatsku prosječni je godišnji protok Drave 315 m3/s, kraj Botova nakon ušća najvećega pritoka Mure 530 m3/s, a kraj ušća u Dunav 580 m3/s. Zbog razmjerno obilna protoka u toplome dijelu godine Drava je povoljna za hidroenergetsko korištenje te su uzvodno od ušća Mure izgrađene 22 hidroelektrane, od kojih tri u Hrvatskoj (Varaždin, Čakovec i Donja Dubrava). Njihova su akumulacijska jezera (Varaždinsko jezero, Ormoško jezero i jezero Dubrava) znatno promijenila gornji dio toka Drave u Hrvatskoj. Regulacijski radovi i šljunčarenje ugrožavaju krajobraznu i biološku raznolikost. God. 2011. Vlada RH donijela je Uredbu o proglašenju Regionalnoga parka Mura–Drava, prvoga te vrste u Hrvatskoj, koji ima za cilj postati dijelom budućega riječnog prekograničnog UNESCO-ova rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav. Područje podravske nizine koje gravitira Ludbregu, Koprivnici i Đurđevcu tradicionalna je regija Podravina. Sjeverozapadni dio podravske nizine katkad se uključivao u Zagorje, s Dravom (do ušća Mure) kao granicom između Zagorja i Međimurja, katkad pak s Podravinom u cjelinu Gornja hrvatska Podravina, no danas prevladava izdvajanje toga područja kao samostalne regije: varaždinske Podravine ili Varaždinskoga kraja (u novijem govoru Varaždinština).
D. Orešić