Druškovečki

Druškovečki (Druschkhoczy, Druschkoczi, Druskoczi, Druskoczy, Druskovczy, Drwskoczy, Drwskowczy, Drwsskoczy), plemićka obitelj u nekadašnjoj Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji. Po obiteljskome posjedu Druškovec kraj Ivanca, gdje su imali i dvorac, nosili su pridjevak od Druškovca. Prvi poznati član obitelji Ivan (? − ?) spominje se 1507–17. kao posjednik u Druškovcu. Bernardu, Stjepanu i Baltazaru (? − ?) potvrdio je kralj Ferdinand I. Habsburgovac vlasništvo posjeda Benkovec kraj Ivanca (1544). Bernard (? − ?) je sa Stjepanom bio suvlasnik u Druškovcu te plemićki podsudac, odnosno sudac Varaždinske županije (1553−54). Stjepan (? − ?) je bio krapinski i nedeliščanski tridesetničar (1541), bilježnik Varaždinske županije i kraljevinski blagajnik (oko 1560) te jedan od opunomoćenika turopoljskoga plemstva (1560). Osim u Druškovcu i Benkovcu, bio je suvlasnik u Koškovcu kraj Ivanca, Radovečkome Križovljanu i Maruševcu. Gašpar (? – prije 16. I. 1587) je bio ubirač poreza u Varaždinskoj županiji (1560–73), bilježnik Županijskoga suda (1567–77) i Varaždinske županije (1578–79), prisežnik (od 1568) i podžupan (1579–81, 1584–87), zastupnik Hrvatskoga sabora u zajedničkome Ugarsko-hrvatskom saboru (1571, 1580) te plemićki sudac Zagrebačke županije (1572). Od 1568. zastupao je Varaždinsku županiju u Hrvatskome saboru te bio prisjednik Oktavalnoga suda (Banski stol). God. 1581−84. obnašao je dužnost podbana i velikoga župana Zagrebačke i Križevačke županije, a od 1584. bio je varaždinski podžupan. S braćom Andrijom (? – prije 1576) i Gabrijelom (? – prije 1576) posjedovao je, uz ostala obiteljska imanja, i dijelove posjedâ Bartolovečki Trnovec i Beretinec kraj Varaždina. Gašparov sin Vuk (? – prije 20. IV. 1610) bio je veliki kapetan u Međimurju (1602–05) i Petrinji (1605–10). Mihovil (? – ?), ubirač poreza i prisežnik Varaždinske županije (1598–1603), oko 1602. imao je posjed i u Gornjoj Stubici. Grgur (? – ?) je bio kraljevski opunomoćenik u vrijeme sazivanja Hrvatskoga sabora (1621) i saborski zastupnik grada Varaždina (1625–26). Krsto (? − oko 1682), ubirač poreza u Varaždinskoj županiji (od 1664) i kraljevski blagajnik (1669−80), dao je izraditi nove klupe za svetište pavlinske crkve u Lepoglavi (1673). Stjepan (? – ?) je bio kapetan u banskoj vojsci (1699), prisjednik Oktavalnoga suda (1700), zapovjednik u Međimurju (1706) i Kostajnici (1707) te kraljevski savjetnik (1709). Njemu i njegovoj obitelji podijeljen je barunski naslov (1707). Imao je sinove Gašpara (? – ?) i Adama (? – oko 1730), koji se posvetio svećeničkomu zvanju. Ostavio je lepoglavskim pavlinima dobro Benkovec s pokretnom imovinom i svoju opatsku odjeću (1728). Obitelj je u muškoj lozi izumrla oko 1730.

LIT.: J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. • T. Radauš, Druškovečki, Hrvatski biografski leksikon, 3, Zagreb 1993. • O. Blagec, Hrvatski podbanovi i župani Zagrebačke i Križevačke županije od sredine 16. do sredine 18. stoljeća, Cris, 13(2011) 1.

R.