Filipec, Krešimir

Filipec, Krešimir, arheolog (Zagreb, 31. VIII. 1969). Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Diplomirao je arheologiju (1995) na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, gdje je magistrirao (1998) i doktorirao (2002) te se zaposlio na Odsjeku za arheologiju 1996, najprije u suradničkim zvanjima mlađega asistenta i asistenta (1996–2002), potom višega asistenta (2002–03), te u znanstveno-nastavnim zvanjima docenta (2003–10), izvanrednoga (2010–16), redovitoga (2017–21) te redovitoga profesora u trajnome zvanju (od 2022). Kao pomoćnik ministra kulture u Ministarstvu kulture RH bio je 2004–05. na čelu Uprave za zaštitu kulturne baštine RH. Na Odsjeku za arheologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta bio je pročelnik (2009–11) i predstojnik Katedre za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju (2009–19. i od 2022). Bio je predsjednik Upravnog vijeća Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (2012–16), a od 2019. predstojnik je Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Središnje je područje njegova zanimanja istraživanje ranoga srednjeg vijeka i svih njegovih segmenata, a posvećuje se i radu na očuvanju, zaštiti, obnovi i revitalizaciji spomenika kulture. Vodio je mnogobrojna arheološka istraživanja diljem Hrvatske (župna crkva u Đakovu, 1995–97; Belišće – Zagajci, 2008), posebice na području Hrvatskoga zagorja (crkva sv. Roka u Kumrovcu, 1994; utvrda Židovina, 1998; kaštel u Konjščini, 1998–99, 2010; svetište Majke Božje Gorske u Loboru, 1998, 2002 –16). God. 1997–98. pod njegovim su vodstvom izvedena arheološka rekognosciranja područja Zlatara, Mača i Konjščine, pri čemu su potvrđeni poznati arheološki lokaliteti te otkriveni novi. Objavio je nekoliko knjiga (Arheološko-povijesni vodič po svetištu Majke Božje Gorske u Loboru, 2008; Srednjovjekovno groblje i naselje Đakovo – župna crkva, 2012; Dvanaest stoljeća Đakova, 2012; Donja Panonija od 9. do 11. stoljeća, 2015) te više znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu.

O. Martinčić