Flögel-Mršić, Mirna

Flögel-Mršić, Mirna, kemijska inženjerka i kulturna djelatnica (Vinkovci, 19. I. 1940). U Zagrebu završila klasičnu gimnaziju i glazbenu školu, 1962. diplomirala na Tehnološkome fakultetu (danas Fakultet kemijskoga inženjerstva i tehnologije) te 1964. magistrirala i 1967. doktorirala na Farmaceutsko-biokemijskome fakultetu. God. 1970–71, kao stipendistica Fulbrightove fundacije, specijalizirala je fizikalnu biokemiju na The Johns Hopkins School of Medicine u Baltimoreu (SAD) te kao istraživač 1973–74. i 1984. na University Collegeu u Londonu. Od 1962. zaposlena je na zagrebačkome Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu kao asistent, od 1981. kao docent, od 1990. kao izvanredni profesor i od 1996. kao redoviti profesor. U trajnome zvanju umirovljena je 2002. Istraživala je strukturu i funkciju proteina, bavila se proučavanjem energetike i teorije enzimske katalize, a rezultatima svojih istraživanja, objavljenima u recentnim domaćim i svjetskim časopisima, pridonijela je razvoju medicine te farmaceutske i prehrambene industrije u Hrvatskoj. U doba Domovinskoga rata pokrenula je sustavno istraživanje molekularnih i metaboličkih promjena uzrokovanih stresom kod branitelja i građana. Kao predsjednica Hrvatskoga biokemijskog društva (1988–90) organizirala je mnoge kongrese i simpozije iz molekularnih znanosti o životu. Suatorica je priručnikâ Biokemijski praktikum I: uvod u biokemiju i Biokemijski praktikum II (oba 2004). Uz znanstveni rad, sudjeluje i u kulturnome životu: 1989. utemeljila je Društvo štovatelja Dobriše Cesarića, organizirala je majstorske tečajeve za nastavnike i studente violine pod vodstvom londonskoga virtuoza Yfraha Neamana, a u svojem zagrebačkom domu književne, glazbene i likovne priredbe te druženja s autorima. Od 2002. s obitelji se bavi obnovom dvorca Sveti Križ Začretje, koji danas funkcionira kao Muzej baštinjene kulture i sjećanja, opremljen umjetninama, obrtninama i arhivskim inventarom vezanima uz zaslužne pojedince hrvatske prošlosti. U dvorcu organizira izložbe, koncerte, predstavljanja knjiga, predavanja, znanstvene sastanke i radionice te prigodna obilježavanja obljetnica rođenja i smrti značajnih pojedinaca hrvatske kulture. Objavila je monografiju Dvor Sveti Križ Začretje od 1620. do danas: tragom graditelja, vlasnika i korisnika (2008, 2010. i 2015), a o tome i ostalim dvorcima Hrvatskoga zagorja pisala je u časopisu Hrvatsko zagorje (2007, 1–2; 2008, 1–2). Piše eseje, bajke i stihove za djecu, autorica je zbirke pripovijedaka Zasveključ (2019), predgovora monografiji Začretje: od križa do Svetog Križa (2017) i poetsko-likovnoj mapi Pjesme Dobriše Cesarića (1994), s ilustracijama I. Lovrenčića. Prevodila je Cesarićevu poeziju na njemački, pripovijetke Rainera Marije Rilkea na hrvatski, a s njemačkoga na hrvatski prevela je i političku studiju R. Sermagea – U Tartaru: politička studija (2009). Autorica je i urednica mnogobrojnih kataloga izložbi u dvorcu Sveti Križ Začretje, primjerice Velimir Trnski: Dvorac Sveti Križ Začretje, svibanj 2009 (2009).

J. Lukec