gotalovečko vlastelinstvo

gotalovečko vlastelinstvo, srednjovjekovno i novovjekovno zemljišno dobro na južnim obroncima Ivanščice u središtu Hrvatskoga zagorja, na širem području današnjega sela Gotalovca. Tijekom srednjega i novoga vijeka nalazilo se u sklopu Zagorske županije (XI. st. – kraj XIII. st.), Zagorske grofovije (1399–1488) te naposljetku Zagorskoga distrikta Varaždinske županije (districtus Zagoria) sve do ukidanja kmetstva 1848.

Obuhvaćalo je brežuljkaste krajeve podno Ivanščice između potoka Topličice sa zapadne i rijeke Krapine s istočne i južne strane. Sa sjeverne strane graničilo je s belsko-ivanečkim vlastelinstvom, na istoku i jugoistoku s grebengradskim vlastelinstvom, na jugozapadu s plemićkim posjedom Budinščina te naposljetku na zapadu s milengradskim ili zajezdskim vlastelinstvom. Kao središte vlastelinstva spominje se od 1431. kaštel i kasniji dvorac Gotalovec, koji je, kao i vlastelinstvo, dobio ime prema plemiću Gotalu ili Gatalu, rodonačelniku istoimene obitelji, u čijem se vlasništvu ovo vlastelinstvo nalazilo sve do 1740, kada je preminuo Emerik Gabrijel (?–1740), posljednji muški potomak obitelji. Vlastelinstvo je zatim pripalo Komori, a potkraj XVIII. st. bilo je darovano obitelji Erdődy, koja ga je sa susjednim grebengradskim i belsko-ivanečkim vlastelinstvom sjedinila u novomarofski veleposjed.

Glavna gospodarska grana vlastelinstva bilo je vinogradarstvo, koje je donosilo više od polovice prihoda od poljoprivrede na vlastelinstvu, a ostalo se odnosilo na uzgoj pšenice i raži te uzgoj stoke (osobito svinjogojstvo). Početkom XVII. st. taj omjer se još više povećao u korist vinogradarstva, od kojega su potjecali gotovo svi prihodi vlastelinstva, što se izravno dovodi u svezu s povećanjem alodija i tlake. Od XV. st. gotalovečko vlastelinstvo nalazilo se u sklopu zagorskoga desetinskoga kotara (Cultellus de Zagorie).

Vlastelinstvo se ubrajalo među manja i slabo naseljena vlastelinstva u Hrvatskome zagorju, osobito u doba osmanske navale na Hrvatsku tijekom XVI. st.

LIT.: J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. • J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, Zagreb 1980. • T. Radauš, Gotal, Hrvatski biografski leksikon, 5, Zagreb 2002.

K. Regan