Grebengrad

ostatci utvrde

ostatci utvrde

Grebengrad, srednjovjekovna utvrda na krajnjem istočnom rubu Ivanščice, približno 2 km sjeverozapadno od Madžareva. Iako se prvi put spominje 1209. u ispravi kralja Andrije II., kada njome upravlja kaštelan Grdun, rodonačelnik obitelji Grebenski, zbog sumnji u vjerodostojnost isprave, za godinu kada se utvrda sa sigurnošću spominje uzima se 1277, kada su Grdun i Vukoslav pred Zagrebačkim kaptolom zamijenili svoja sela Bistricu (Vztricha), Breznicu (Prisnicha) i Risichu s Jurjem, Markom, Fylom, Selkom, Stjepanom i Powsom, sinovima Branića, za njihov posjed i kaštel na području izvora Lonje (Greben). U to doba bio je sjedište male Hrastovečke županije, koja je potkraj stoljeća pripojena Križevačkoj županiji. U vlasništvu Grebenskih bio je, uz kraći prekid 1357–60, kada je u vlasništvu kralja, sve do 1455, kada je prešao u posjed Celjskih. Potom je bio pod vlašću Vitovaca (1457–81), Ivaniša Korvina (1481), Batthyányja (1481–1621. i 1622–45), bana Nikole IX. Frankapana (1621–22) i Erdődyja, koji su ga nakon požara 1710. napustili i sjedište vlastelinstva prebacili u novi barokni dvorac kraj Novoga Marofa.

Ostatci Grebengrada leže na zaravanku dugačke i uske brdske kose, koja je dubokim obrambenim jarkom odvojena od masiva Ivanščice. Konfiguracija tla na kojem je podignut uvjetovala je njegov izuzetno razveden tlocrtni oblik po visini i dužini. U središtu i ujedno najvišoj točki utvrde leže na kamenoj glavici ostatci jezgre nepravilne trokutaste osnove s višeetažnim palasom. Cijela je jezgra okružena obrambenim zidom, u sklopu kojega se na jugoistočnoj strani nalaze ostatci utvrđene kapele pravokutne osnove; kapela je bila jednobrodna, a njezin svod nosili su polustupovi na konzolama. Sa sjeveroistočne strane na jezgru se naslanja manje dvorište trokutasta tlocrta s ostatcima starijih i mlađih vrata u sjeverozapadnome uglu, a s jugozapadne strane dva dugačka i uska utvrđena dvorišta s okruglom kulom. Po izmjerama, jedna je od najvećih utvrda u Hrvatskoj. Na jugozapadnome vrhu brda Mlake, 1,3 km južno od ruševina Grebengrada, ostatci su utvrde Grebengrad Mlaka.

LIT.: E. Laszowski, Hrvatske povijesne građevine, Zagreb 1902. • J. Adamček, Vlastelinstvo Greben, Kaj, 6(1973) 4–5.

K. Regan