Gupčeva lipa (spomenik prirode)
Gupčeva lipa, zaštićeni spomenik prirode; nalazi se neposredno uz župnu crkvu sv. Jurja Mučenika u Gornjoj Stubici. Uz nju su vezane predaje o A. Gupcu, vođi Seljačke bune iz 1573, i njegovim stubičkim puntarima: u hladovini gornjostubičke lipe okupljao je Gubec istomišljenike i govorima rasplamsavao žar koji je prerastao u jedan od najvažnijih događaja u povijesti Zagorja. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa je prirodna rijetkost, zbog čega je to, vjerojatno najpoznatije stablo u Hrvatskoj, 1957. proglašeno spomenikom prirode i stavljeno pod zaštitu. Danas je lipa visoka približno 9 m, a opseg njezina debla iznosi 4,90 m. U sredini debla nalazi se velika šupljina nastala truljenjem debla nakon što je velika svibanjska oluja 1946. skršila lipu na trećinu njezine veličine (prema zapisu iz školske spomenice Osnovne škole Matije Gupca iz Gornje Stubice). Stablo je dodatno oštećeno 1973. uoči obilježavanja 400. obljetnice Seljačke bune. Lipa je tada okovana, šupljina je ispunjena šljunkom, a umjesto stabla i kore koji su nedostajali stavljena je betonska glazura, što je izazvalo ubrzano truljenje unutrašnjosti stabla. Nekoliko godina poslije stručnjaci su ustanovili oštećenja debla; izvađen je beton i šljunak, truli su dijelovi očišćeni i odrezan je višak grana kako bi se stablo rasteretilo. Postupak se obavlja redovito svakih nekoliko godina radi rasterećenja debla i očuvanja vitalnosti. God. 2007. radi osnivanja genofonda Gupčeve lipe sa stabla je odrezano pedesetak grančica za daljnje razmnožavanje i osiguranje potomstva, a 2011. zasađeno je 57 sadnica Gupčeve lipe i zasnovan prvi »Živi arhiv« te vrste u selu Hižakovcu, po predaji rodnome mjestu A. Gupca. Gupčeva lipa bit će živi suvenir s potvrdom – posebno njegovano stablo bit će spremno kao zamjensko kada postojećega više ne bude. Potomke stare lipe istodobno su zasadile »škole imenjaci«: šest hrvatskih osnovnih škola i jedna iz Republike Srbije koje nose Gupčevo ime. U sjeni lipe može se predahnuti u stoljetnoj prizemnici koja je nekad bila stan učitelja i poštara, potom gostionica, a danas je dobro posjećeni ugostiteljski objekt starinskoga seoskog ugođaja nazvan »Bertija pod lipom«.
Ž. Popović