Herceg, Rudolf
Herceg, Rudolf, političar i kulturni djelatnik (Pristava kraj Tuhlja, 26. III. 1887 – Zagreb, 22. III. 1951). U Zagrebu je, nakon završene gimnazije (1907), studirao filozofiju i pravo. Već za školovanja priklonio se idejama Antuna i Stjepana Radića te je 1908. sa skupinom emigranata otišao u Prag, a 1909–10. služio je vojsku u Lavovu. Tijekom studija bio je djelatan u Društvu sveučilišnih građana za pouku analfabeta, (Društvo/Klub ABC, osnovano 1907). Od 1912. član je uredništva Obzora, a 1913. pokrenuo je Razgovor, list za narodno prosvjećivanje . Za Prvoga svjetskog rata mobiliziran je u austrougarsku vojsku. Po osnutku Države Slovenaca, Hrvata i Srba radio je u odjelu Narodnoga vijeća za organizaciju i agitaciju te u Središnjemu zemaljskom odboru za zaštitu porodica mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika. Surađivao je pri obnovi Hrvatskoga radiše te pri osnutku Prosvjetnoga saveza, a s Jurjem Krnjevićem organizirao je studente (poslije Sveučilišno udruženje »Matija Gubec«) i obnovio list Razgovor (1920). God. 1920. izradio je prva pravila Seljačke sloge, postao član Glavnoga odbora Hrvatske pučke seljačke stranke, a na izborima za Ustavotvornu skupštinu izabran je za zastupnika na listi Varaždinske županije. Na skupštinskim izborima 1923. izabran je za narodnoga zastupnika kotara Čabar. Te je godine napisao programatsku knjižicu Seljački pokret u Hrvatskoj, koju je S. Radić ocijenio kao »seljačko političko evanđelje«. Uz politički rad, i dalje je djelovao na prosvjetnome polju. Uređivao je list Hrvatski radnik (1923), bio jedan od urednika Slobodnoga doma (1924–25) i urednik lista Hrvat. Od 1925. intenzivno se bavio kulturno-prosvjetnim radom; bio je pokretač, tajnik i promicatelj rada Seljačke sloge (1925–29) i njezin predsjednik (1935–41) te urednik njezina glasila Seljačka prosvjeta (1926–29) i pokretač Seljačke knjižnice. Također je suosnivač Seljačke pjevačke župe »Matija Gubec« (1926) i organizator mnogobrojnih smotri seljačkih zborova te suosnivač zadruge »Sklad« (1931). God. 1927. u Pregradi i Zlataru izabran je za zastupnika u skupštini Zagrebačke oblasti, predsjednika njezina Prosvjetnog odbora, te zamjenika odjelnoga predstojnika za narodnu prosvjetu, a 1928. izabran je za odjelnoga predstojnika za narodnu prosvjetu. Suosnivač je Društva prijatelja Gradišćanskih Hrvata (1932) te Kluba ABC (1937) radi suzbijanja nepismenosti. Autor je i suautor više početnica: Abecedarka za poučavanje odraslih nepismenih (1911), Uputa za poučavanje odraslih nepismenih (1911), Nova abecedarka (1922). Također je autor djela Prosvjetom k slobodi (1911), Izlaz iz svjetske krize (1932), Seljačka sloga idejno čistilište hrvatskog i razsadište svjetskog seljačkog pokreta (1940) i dr. Zaslužan je za objavljivanje Sabranih djela Antuna Radića (1936–39) te je jedan od začetnika projekta izdavanja Hrvatske enciklopedije, član konzorcija i izdavačkoga odbora. Za Drugoga svjetskog rata nije javno djelovao, uhićen je 1949. te bez osude zadržan u logoru i na radovima na Omladinskome jezeru do 1951.
LIT.: S. Leček, Herceg, Rudolf, Hrvatski biografski leksikon, 5, Zagreb 2002.
R.