Hercigonja, Rudolf

Hercigonja, Rudolf, političar (Zagreb, 10. II. 1896 – ?, SSSR, nakon 23. VIII. 1937). U Zagrebu je završio nižu klasičnu gimnaziju (1912) te započeo Trgovačku akademiju. God. 1913. izgnan je u Tuhelj zbog sudjelovanja u đačkim prosvjedima protiv komesara Slavka Cuvaja. Iduće je godine s Jakobom Schäfferom pokušao izvesti atentat na bana Ivana Skerlecza, ali je uhićen i osuđen na višegodišnji zatvor u Lepoglavi. Amnestiran je 1918. te se zaposlio kao službenik u sanatoriju Brestovac. God. 1919–20. sudjelovao je u osnivanju Socijalističke radničke partije Jugoslavije, a bio je i utemeljitelj Saveza komunističke omladine Jugoslavije i član njegova vodstva. Bio je prvi glavni urednik Crvene zastave, glasila KPJ. Proglašenjem Obznane 1920. i zabranom legalnoga djelovanja KPJ, 1921. u Zagrebu organizirao je Izvršni komitet terorističke organizacije Crvena pravda. Nakon što je te godine član Crvene pravde Alija Alijagić izvršio atentat na ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića, Hercigonja je pobjegao u Austriju. God. 1923. otišao je u SSSR i radio u Međunarodnoj organizaciji za pomoć revolucionarima u sklopu Kominterne, 1926–27. djelovao je u Meksiku, a od 1929. je u Moskvi predavao zemljopis na Univerzitetu nacionalnih manjina Zapada. Od početka 1930-ih do 1935. bio je pomoćnik Vladimira Ćopića, predstavnika KPJ pri Izvršnome komitetu Komunističke internacionale, a sudjelovao je i u najužem vodstvu KPJ u Moskvi. Uhićen je 1937. i pogubljen; posmrtno je rehabilitiran 1963. odlukom Vojnoga kolegija Vrhovnoga suda SSSR-a. Napisao je knjigu uzničkih uspomena Lepoglavski vampir (1919). Služio se pseudonimima Sergej Nikolajevič Mironov i Rudolf Majer.

LIT.: I. Očak, Građa za biografiju Rudolfa Hercigonje, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 19(1986). • M. Švab, Hercigonja, Rudolf, Hrvatski biografski leksikon, 5, Zagreb 2002.

R.