Hohnjec, Josip
Hohnjec, Josip, slikar i likovni pedagog (Plavić kraj Zagorskih Sela, 1. XI. 1857 – Bjelovar, 9. II. 1939). Nakon završene gimnazije (1876) u Zagrebu, studirao je na ALU-u u Beču te 1880–1925. bio profesor u realnoj gimnaziji u Bjelovaru. Slikao je portrete, vedute, povijesne prizore, mrtve prirode i kompozicije crkvene namjene. Naslikao je ikonostas i nekoliko slika za pravoslavnu crkvu u Narti (1891), izradio slike za crkve u Cigleni, Markovcu, Hercegovcu i Kalniku te freskama oslikao dio unutrašnjosti pravoslavne crkve Sv. Duha u Bjelovaru, kompozicijom Četiri godišnja doba ukrasio je strop prednje dvorane kuće odvjetnika Ružića u Bjelovaru (1905; poslije ljekarna »K anđelu«). Za austrijskoga cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Franju Josipa I. izradio je 1888. mapu akvarela s vedutama Bjelovara. Crtež Juriš na Susjedgrad, po prizoru iz Šenoina romana Seljačka buna, objavio je u Viencu (1880, 1). Djela su mu bila izložena u Zagrebu na izložbi Društva umjetnosti (1891) te posmrtno 1981. na izložbi Sto godina slikarstva u Hrvatskoj (1820–1920). Bavio se i restauriranjem slika te bio aktivan u bjelovarskim prosvjetnim i kulturnim društvima. Također je prikupio vrijednu etnografsku zbirku za Obrtni muzej u Zagrebu (1891). Surađivao je s odborom za prosvjetu u Zagrebu na izradbi nazivlja za nastavu crtanja i lijepoga pisanja u srednjim školama (1906).
LIT.: M. Schneider, Odraz seljačke bune 1573. godine u likovnoj umjetnosti, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 5(1973). • M. Medar, Hohnjec, Josip, Hrvatski biografski leksikon, 5, Zagreb 2002.
R.