Hohnjec, Nikola

Hohnjec, Nikola, bibličar (Plavić kraj Zagorskih Sela, 23. XI. 1944). Osnovnu školu završio je u Zagorskim Selima, a u Zagrebu Interdijecezansku srednju školu. Od 1966. do 1969. pohađao je studij filozofije i teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu koji je potom nastavio na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je 1972. položio licencijat iz općih teoloških znanosti. Od 1972. do 1975. specijalizirao je biblijske znanosti u Papinskome biblijskom institutu u Rimu te postigao licencijat biblijskih znanosti. Doktorirao je 1979. teološke znanosti na Gregoriani u Rimu. God. 1972. zaređen je za svećenika. Bio je kapelan u župi sv. Marije na Dolcu (1979–84) te župnik u crkvi sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu (1984–2002). Od 1990. predaje na KBF-u; u zvanju redovitoga profesora od 2005, a redovitoga profesora u trajnome zvanju od 2010. Od 2016. professor emeritus. Predavao je na Institutu za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« na KBF-u, na Teološkome fakultetu »Matija Vlačić Ilirik«, na Katehetskome institutu te na Institutu za teološku kulturu KBF-a, na Visokoj teološko-katehetskoj školi u Zadru te na Filozofskome fakultetu i Filozofsko-teološkome institutu Družbe Isusove. Bio je predstojnik Biblijskoga instituta KBF-a (1993–98) te potpredsjednik hrvatske sekcije Europskoga društva za katoličku teologiju (2004–07). God. 1995. bio je prvi predsjednik Hrvatskoga biblijskog društva. Autor je mnogobrojnih djela biblijske tematike (Biblija u euharistijskom slavlju i Biblija u pastoralnom radu, obje 1998; Novo stvaranje, 2000; Djela proročka, Ulaz u svijet Biblije i Umijeće biblijske mudrosti, sve 2001; Biblija u prozi, 2002; Obitelj i njezine generacije i Tri biblijske filozofije života, 2003; Kasna i mudrosna Biblija, 2007; Središnje teme Knjige otkrivenja, 2008; Riječ ljudima bijaše svjetlo, 2012), kao i djela u kojima promišlja suvremena teološka pitanja (Čovjek kao biće odnosa, 1991; Putovima svjetovne pobožnosti i Za sreću se može odlučiti, obje 2001). Bavio se dominikanskim teologom Ivanom Stojkovićem iz Dubrovnika čijemu je latinskomu tekstu u knjizi Konkordancija nepromjenjivih dijelova Biblije (2006) pridodao paralelni hrvatski prijevod te uz to napisao i Uvodnu raspravu u Stojkovićevu biblijsku hermeneutiku. Prevodi s njemačkoga, latinskoga, engleskoga, francuskoga, talijanskoga i slovenskoga jezika.

LIT.: B. Lujić i D. Tepert, Bogu – gospodaru i ljubitelju života (Mudr 11, 26) (zbornik), Zagreb 2016.

A. Jembrih