Horvat od Svetoga Petra

Horvat od Svetoga Petra (Horvath de Szent Peter), plemićka obitelj s posjedima u nekadašnjoj Varaždinskoj županiji od XV. do XIX. st. i u ugarskoj županiji Zala. Podrijetlom su iz Međimurja, a plemićki pridjevak od Svetoga Petra nosili su po matičnome plemićkom posjedu. Zahvaljujući bogatstvu, temeljenomu na prihodima s nekoliko većih obiteljskih posjeda te ženidbenim vezama s uglednim zagorskim plemićkim obiteljima (Zakmardy, Orehovečki od Svetoga Petra, Kiš Šaulovečki, Bradač Ladomerački, Črnkovečki), obitelj se od sitna zagorskog plemstva u XVI. i XVII. st. uzdignula među uglednije plemićke obitelji, a vrhunac društvene afirmacije stekla je u XIX. st.

Bili su vlasnici kurije i posjeda Turnišće Gornje, nedaleko od Konjščine, a ženidbom Zena (prva polovica XVII. st. – druga polovica XVII. st.) sa sestrom Ivana Zakmardyja obitelj je stekla posjed Budinščinu, koju su držali do ukidanja kmetstva 1848, a tamošnju kuriju s pripadajućim zemljama do izumrća obitelji 1886. Nije poznato kada se dio obitelji odvojio u zasebnu granu koja je živjela u Turnišću Gornjemu sve do kraja XVIII. st. Poveljom kralja Ferdinanda II. Habsburgovca iz 1635. obitelj je dobila plemićki list i grb. Iz obitelji je poteklo nekoliko istaknutih osoba koje su djelovale u javnome životu Hrvatske: Josip (1772–1858), svećenik i prevoditelj koji je s njemačkoga na kajkavski preveo zbirku propovijedi austrijskoga župnika Josepha Poliharpa Schilchera u četiri sveska za sve blagdane u godini – Kratka na spodobu herščanskoga navuka napravljena prodečtva na vse nedelje, i svetke celoga leta (1796–1803), → Petar (1819–1886), političar, te → Levin (1855–1922), kolekcionar i muzejski djelatnik.

LIT.: I. Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slavonien, Nürnberg 1899. • S. Belošević, Županija varaždinska i slob. i kralj. grad Varaždin, Zagreb 1926. • J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976.

K. Regan