Hrašćanec, Rudolf

Hrašćanec, Rudolf, sociolog i misionar (Donja Dubrava, 6. IV. 1914 – Philadelphia, SAD, 23. V. 1993). U Zagrebu završio Klasičnu gimnaziju i studij teologije 1937. na Bogoslovnome fakultetu, gdje je 1940. doktorirao i bio izabran za docenta. Za svećenika je zaređen 1938. Bio je kapelan u Vrbovcu (1939–40) te vjeroučitelj i kapelan u Križevcima (1940–41) i Krapini (1941–43). Bio je vrlo aktivan u društvenome životu Krapine; na svečanoj akademiji Papin dan 23. III. 1943, u organizaciji Velikoga križarskog sestrinstva, sudjelovao je kao govornik. Iz Krapine je otišao na studij moralne bogoslovije u Beč, gdje je radio u Hrvatskome crvenome križu koji je vodio Vilim Cecelja. God. 1945. otišao je u Rim, u Hrvatski zavod sv. Jeronima. Na Gregoriani je slušao predavanja iz filozofije, proučavao društvenu i moralnu psihologiju, u logoru Fermo pomagao izbjeglim Hrvatima, a u njihovoj gimnaziji držao sate vjeronauka te predavanja iz sociologije i socijalne psihologije. Iz Rima je 1947. otišao među Hrvate u okolici Liègea, potom u Kanadu, a 1951. u SAD, gdje je predavao na fakultetima u Erieju, Pittsburghu i Philadelphiji. Kao misionar, djelovao je među kanadskim Hrvatima i jedan je od utemeljitelja Hrvatske kršćanske zajednice. Nakon umirovljenja 1979, otišao je u nigerijski grad Jos, gdje je predavao moralnu teologiju i sociologiju. God. 1984. vratio se u SAD i nastavio svoj misijski rad među američkim i kanadskim Hrvatima te predavao na fakultetu u Cromwellu (Connecticut). Pisao je radove iz područja psihologije, etike i socijalnih istraživanja, gdje se pozivao na učenja papâ Lava XIII. i Pija XI. (Socijalni katolicizam: dokumenti crkve, 1942). Za kapelanske službe u Krapini napisao je monografiju o Krapini i zavjetnoj crkvi na Trškome Vrhu – Jeruzalemska Majka Božja na Trškom Vrhu (1943), koja pridonosi boljemu poznavanju krapinske župe i popularizira barokno proštenište na Trškome Vrhu. Autor je knjige s autobiografskim i memoarskim podatcima (Junačka žena Blažena Djevica Marija, 1971), a u studiji Osebujnost hrvatske nacije i katolicizam (Marulić, 1992, 2) pisao je o modernoj hrvatskoj državi sa sociološkoga gledišta. Preveo je knjigu Antona Kneževića Iz prošlosti hrvatskog naroda (1961), dopunio je i objavio pod naslovom The Croatian Nation. A Short History (1990).

D. Kozina