Hrašćinska županija

Hrašćinska županija, srednjovjekovna upravno-teritorijalna jedinica Slavonije, koja se u dokumentima prvi put spominje 1258. Obuhvaćala je brežuljkaste predjele uz gornji tok rijeke Lonje te krajeve uz desnu obalu gornjega toka rijeke Krapine u okolici današnje Hrašćine, po kojoj je dobila ime. Sa sjeverne strane omeđivala ju je Varaždinska županija, sa zapadne strane na rijeci Krapini Zagorska županija, po hrptu Kalnika Kalnička ili Križevačka županija, dok je na jugu granica prema Moravečkoj županiji tekla između Huma i Bisaga.

Hrašćinska županija bila je jedna od manjih upravno-teritorijalnih jedinica srednjovjekovne Slavonije. U drugoj polovici XIII. st. bila je podijeljena na nekoliko posjeda, među kojima su poznati Greben, Sveti Ilija, Paka, Hum, Hrašćina i Čanjevo, od kojega će se poslije odvojiti posjed Visoko. Isprva su najveći posjednici u Hrašćinskoj županiji bili potomci Selka, koji su 1277, svoj posjed Greben dali Grdunu i Vukoslavu (Grebenskomu) u zamjenu za posjede selâ Bistrica (Vztricha), Breznica (Prisnicha) i Risicha. Uz Selkove, u županiji je živio i rod Čanjevskih, koji su gospodarili istoimenim posjedom na krajnjim jugozapadnim obroncima Kalnika, gdje su se poslije oblikovali posjedi Čanjevo i Visoko.

Hrašćinska županija održala se do posljednje četvrtine XIII. st. Njezin raspad započeo je 1277, kada su Grdun i Vukoslav, rodonačelnici plemićke obitelji Grebenski, pred zagrebačkim Kaptolom zamijenili tri svoja sela sa sinovima Branića, za njihov posjed i kaštel na izvoru Lonje (Greben). Kad je 1291. hrvatsko-ugarski kralj Andrija III. potvrdio Grdunu Grebenskomu pravo na ostatke nekadašnje Hrašćinske županije u znak zahvalnosti što je zajedno s bratom vratio kralju utvrde Medvedgrad i Veliki Kalnik, koje su držali kao kaštelani zagrebačkih biskupa, u gornjem Polonju započelo je formiranje velikoga grebengradskog vlastelinstva, u kojem će se tijekom XIV. st. još naći posjedi Paka, Sveti Ilija i Hum, dok će Visoko i Čanjevo ostati u rukama domaćih plemića sve do 1312, kada je čanjevački posjed kupio Jakob Mali (Konjski).

LIT.: J. Adamček, Vlastelinstvo Greben, Kaj, 6(1973) 4–5. • J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. • B. Grgin, Županije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, u: I. Goldstein i dr., Hrvatske županije kroz stoljeća, Zagreb 1996. • M. Kevo i A. Novak, Podjela kastruma i vlastelinstva Greben krajem 14. stoljeća: neki aspekti unutarnjeg razvoja svjetovnog vlastelinstva, Ascendere historiam, zbornik u čast Milana Kruheka, Zagreb 2014.

K. Regan