Hrašćinski meteorit

odljev Hrašćinskoga meteorita i informativna ploča u Domovcu

Hrašćinski meteorit, prvi meteorit u svijetu, pad kojega je zapisnički dokumentiran. Meteorit je pred očevicima pao na polje u selu Domovcu kraj Hrašćine 26. V. 1751. Pronađena su dva komada, najvećim dijelom sastavljena od slitine željeza i nikla. Veći komad (39 kg), zajedno sa zapisnikom koji je 6. VIII. na temelju izjava očevidaca sastavio generalni vikar zagrebačke biskupije Vuk Kukuljević, proslijedio je zagrebački biskup Franjo Ksaver Klobušicki na carski dvor. Poslije je na prerezu toga meteorita bečki tvorničar Alois von Beckh Widmanstätten uočio kristalografsku strukturu koja je poslužila kao dokaz izvanzemaljskoga podrijetla željeznih meteorita. Veći komad čuva se kao prvi i najveći primjerak zbirke meteorita bečkoga Prirodoslovnog muzeja, jedne od najvećih u svijetu, a u istome muzeju pohranjen je i zapisnik o padu. Isprva nazivan agramitom, u svijetu je Hrašćinski meteorit poznat i pod popularnim nazivom »zagrebačko željezo«. Polirana pločica, dio manjega dijela meteorita, čuva se u Prirodoslovnome muzeju u Zagrebu. Od 1995. do 2023. pad meteorita obilježavao se u Hrašćini potkraj svibnja kulturnim programom pod nazivom Dan meteorita. God. 2010. na mjestu pada meteorita postavljen je njegov odljev s informativnom pločom na hrvatskome i engleskome jeziku te esperantu. Od 2017, u drugoj polovici svibnja, Klub ljubitelja zavičajne baštine Hrašćina, pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije i Općine Hrašćina, organizira trodnevnu manifestaciju Hrašćinski astro, posvećenu padu meteorita, u sklopu koje se održavaju edukativne radionice i predavanja, zabavno-glazbeni, kulturni i sportski programi. 

M. Klemenčić