humski plemićki posjed

humski plemićki posjed, srednjovjekovno i novovjekovno plemićko dobro obitelji Humski u dolini gornjega toka Lonje, omeđeno zapadnim ograncima Kalnika te istočnim ograncima Ivanščice sa središtem u naselju Hum (danas Breznički Hum), gdje se nalazio i obiteljski kaštel. Tijekom srednjega i novoga vijeka nalazilo se u sklopu Moravečke županije, a nakon njezina ukidanja oko polovice XIV. st. u sastavu je Moravečkoga distrikta Zagrebačke županije sve do ukidanja kmetstva 1848. Sa sjeverne strane graničio je s grebengradskim, sa zapadne strane isprva s Hrašćinskom županijom, a potom grebengradskim vlastelinstvom, s istočne strane s plemićkim posjedom Visoko, a s južne strane s moravečkim plemićkim distriktom i bisaškim vlastelinstvom.

Isprva se nalazio u sastavu grebengradskoga vlastelinstva, a kao samostalni posjed prvi se put spominje 1475. kada je prešao u ruke Doroteje Humske, udovice Stjepana Grebenskoga. Zatim je bio u vlasništvu njezinih rođaka, plemićke obitelji Humski, čiji su ga potomci držali do posljednje četvrtine XVII. st. Glavna gospodarska grana posjeda bilo je vinogradarstvo, koje je činilo više od polovice ukupne poljoprivredne proizvodnje na posjedu, a uzgajalo se i pšenicu, raž te stoku (osobito svinje). Početkom XVII. st. taj se omjer još više povećao u korist vinogradarstva. Kako se našao na smjerovima kojima su Osmanlije prodirali prema zapadu, došlo je do odlaska dijela podložnika posjeda u sigurnije krajeve, zbog čega se broj stanovnika i naselja na posjedu potkraj XV. i u prvoj polovici XVI. st. smanjio, a do oporavka je došlo potkraj XVI. i u XVII. st. U to doba na humskome plemićkom posjedu nalazilo se 13 seoskih naselja: Schepanie, Hum, Bwthkowcz, Breznycza, Hozyncz, Kralyowcz, Dobniz, Huzyncz, Maychethincz, Hrašćina, Kerschenowcz, Kralyowcz i Maiori Marethych. Među stanovnicima posjeda najbrojniju skupinu podložnika činili su želiri ili frajmani, a potom kmetovi, purgari i predijalci. U XVII. st. glavni je feudalni teret zavisnih seljaka bila tlaka. Tijekom kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka započelo je na posjedu oblikovanje manjih alodijalnih posjeda humskih službenika i drugih plemića. Tako se 1598. spominje posjed Baltazara Komornyka u Kralyowczu, Schepanieu i Humu te Vuka Fodroczyja u Maiori Marethychu.

Po sačuvanim popisima poreza iz XV. i XVI. st. humski plemićki posjed ubrajao se u manja plemićka dobra u Banskoj Hrvatskoj. Od XV. st. nalazio se u sklopu Moravečkoga desetinskoga kotara (Cultellus de Marocha).

LIT.: J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. • J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, Zagreb 1980.

K. Regan