Jambrišak, Marija
Jambrišak, Marija, pedagoginja i spisateljica (Karlovac, 5. IX. 1847 – Zagreb, 23. I. 1937). Pučku školu završila je na Griču, a dvogodišnju učiteljsku školu 1863. u samostanu Sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu, kamo se njezina mnogobrojna obitelj nakon očeve smrti doselila 1853. Školsku god. 1864/65. provela je na praksi u samostanu uršulinka u Varaždinu. Nakon povratka u Zagreb 1865. položila je učiteljski ispit. Od 1866, u zvanju privremene učiteljice, službovala je u Krapini, a 1871. kao prva žena upisala i 1874. završila Učiteljski pedagogij u Beču. Iste se godine zaposlila u Višoj djevojačkoj školi u Zagrebu, gdje je ostala do 1892, kad je prešla u, njezinom zaslugom otvoren, Ženski licej (prva ženska srednja škola), u kojem je radila do umirovljenja 1912. Od 1905. bila je i ravnateljica viših djevojačkih škola. Zauzimala se za unapređenje i osuvremenjivanje hrvatskoga školstva, za poboljšanje položaja učitelja, a posebice za prava žena i njihovo obrazovanje. Brinula se i za siromašnu djecu, prikupljala priloge za njihovu prehranu, predlagala sustavno školovanje zatvorenika, zamjenu kaznionica odgojno-popravnim domovima i otvaranje popravilišta za mlade prijestupnike. Svoje pedagoško-prosvjetne zamisli objavila je u više rasprava i članaka, a posebno su joj tiskane knjige: Znamenite žene iz priče i poviesti (1–3, 1885; jedna od njih je i Veronika Desinićka), O ženskom uzgoju (1892) i O pristojnom vladanju u svim životnim prilikama (1896). Pisala je kraću prozu, mahom crtice za djecu i autobiografske pripovijetke, no bez znatnijega uspjeha. Zaslužna je za izgradnju Hrvatskoga učiteljskog doma (1899), kao i za pokretanje niza prosvjetnih i humanitarnih društava početkom XX. st. (Klub učiteljica, Zemaljska gospojinska udruga, djevojački internat za učenice liceja i Ženske obrtne škole – danas Učenički dom Marije Jambrišak, Zajednica učiteljica, Liga za zaštitu djece, Dom za službeničke udovice i dr.). God. 1871. za vrijeme izbora u Hrvatski sabor, zbog izjave da bi sve mađarone i njihove pristaše trebalo objesiti, u prorežimskim Narodnim novinama nazvana je »komunističkom učiteljicom« koja širi ideje Pariške komune te ju treba kazniti. U kolovozu iste godine kao izaslanica iz Krapine sudjelovala je na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini, tražeći jednaka prava za učitelje i učiteljice. Krapina joj se odužila naslovom počasne građanke i po njoj nazvala jednu ulicu.
LIT.: M. Ogrizović, Marija Jambrišak (s potpunijom bibliografijom), Zagreb 1979. • G. Nikić, Uz 60. obljetnicu smrti, Hrvatsko slovo, 18. IV. 1997.
I. Cesarec