Januševec

dvorac Januševec, oko 1830.

tlocrt dvorca, oko 1830.

Januševec, dvorac podignut na južnim obroncima Marijagoričkoga pobrđa u Prigorju Brdovečkome, u Zagrebačkoj županiji. Jedan je od najljepših klasicističkih dvoraca u Hrvatskoj. Zbog smještaja na obronku, ima jednokatno glavno, ulazno sjeverno i dvokatno južno pročelje. Ima tlocrt pravilna četverokuta u kojem se ističe velika središnja kružna dvorana okružena pravokutnim prostorijama, s prozorima usmjerenima k vanjskim pročeljima. Unutrašnjost kružne dvorane oblikuje osam pilastara koji nose jak vijenac i kupolu. Imala je balkone poput lože u visini prvoga kata, a u jednoj niši dvorsku kapelu. Lijevo od glavnoga ulaza trokrako je stubište koje povezuje prizemlje i prvi kat. U središtu dvorca, pokraj okrugle dvorane, bilo je još jedno eliptično stubište koje je povezivalo sve etaže od podruma do tavana. Iako prozorske osi raščlanjuju zidne plohe u obje etaže, pročelja dvorca su različita: glavno pročelje ističe se ulaznim trijemom na četiri stupa koji nose jak arhitrav i zabat, na južnome pročelju altanu podupiru četiri arkadirana stuba, zapadno pročelje ima u središtu prostranu klasicističku ložu s četiri stupa, a istočno pročelje oblikuju i dvije skupine po tri plitka pilastra. Sjeverno od dvorca nekoć su se nalazile gospodarske zgrade i engleski perivoj koji je nastao poslije izgradnje dvorca. – Barun Josip Vrkljan dao je podignuti dvorac oko 1830. Projekt izgradnje dvorca A. Horvat pripisala je Bartolu Felbingeru, dok je L. Dobronić smatrala da je graditeljske radove izveo Angelo Chicco. Barun E. de Corberon kupio je na dražbi 1845. dvorac i posjed, preuzevši novčane dugove baruna Vrkljana. Kako bi isplatio dužnike, prodao je bakreni lim kojim je dvorac bio pokriven te ga zamijenio šindrom, a potom limom. Idući vlasnici bili su austrijski grof Dumreicher, Max Mayer i u međuratno doba Manfred Sternberg, koji je dvorac preuredio i opremio namještajem iz dvorca obitelji Erdődy u Jastrebarskome. Za Drugoga svjetskog rata dvorac je oštetila vojska (1945). Obnavljan je u drugoj polovici XX. st., a danas se u njemu nalazi dio Hrvatskoga državnog arhiva.

LIT.: L. Dobronić, Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb 1971. • M. Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, Zagreb 2005. • S. Laljak, Januševec – najljepši dvor u Hrvatskoj, Brdovečki zbornik, 5(2006).

A. Kaniški