jaslice

kućne jaslice, kraj XIX. st., Bušin kraj Pregrade

jaslice (betlehem), scenski ili skulpturalni prikaz Kristova rođenja. Prvo uprizorenje (tzv. žive jaslice) postavio je Franjo Asiški u Grecciju kraj Rietija 1223, a običaj se otada širio, ponajviše zahvaljući Franjevačkomu redu. Tradicija je izradbe skulpturalnih jaslica novija. U Hrvatskoj su najstarije jaslice iz XVII. st. u franjevačkome samostanu na otočiću Košljunu nedaleko od Punta na Krku, no većina sačuvanih tradicionalnih jaslica potječe s kraja XIX. i početka XX. st. Veće jaslice bile su izložene u crkvama, a radile su se po narudžbi od različitih materijala. Za Hrvatsko zagorje osobito su karakteristične manje, kućne jaslice, unikatno izrađivane pučke rukotvorine, koje su bile sastavni dio ukrašavanja kuće u božićno vrijeme. Najčešće imaju trokutast oblik jer su se postavljale u kutu sobe iznad stola. Mogu biti izrađene od drva ili drvenih daščica i bojenoga papira ili kartona, odnosno u kombinaciji tih materijala, a pojedine figurice mogu biti od zemlje ili gline. Najjednostavnije jaslice prikazuju štalicu (špilju), Isusa, Mariju i Josipa te zvijezdu repaticu, dok one bogatije sadržajem prikazuju i pastire sa životinjama te tri kralja. Iako je štalica u pravilu prikazana u ruralnome ambijentu, u pozadini je često grad sa zidinama – Betlehem, koji je u Zagorju postao alternativni naziv za jaslice. Osim biblijskih likova i motiva, jaslice prikazuju objekte iz neposredne okolice, seljačke kuće i stvarne građevine (crkve). Pojedini betlehemi kombinacija su tiskanih, serijski proizvedenih prikaza Svete obitelji, uklopljenih u ručno izrađene trodimenzionalne jaslice. U najbogatijoj hrvatskoj zbirci tradicionalnih jaslica, prikupljenoj u Etnografskome muzeju u Zagrebu, osobito vrijedni primjerci potječu s područja Hrvatskoga zagorja. Jedne od najstarijih jaslica u toj zbirci potječu s kraja XIX. st. iz sela Bušin kraj Pregrade, a jedan od ukomponiranih objekata jest i pregradska crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, tzv. zagorska katedrala. Najveći broj jaslica u zbirci potječe iz Plemenšćine kraj Klenovnika, gdje se tradicija izradbe kućnih jaslica održala donedavno, dok ostali primjerci dolaze iz Šemnice, Tuhlja, Zagorskih Sela, okolice Trakošćana (Cvetlin, Brezova Gora) i Bistre. Najvredniji primjerci zagorskih betlehema bili su nagrađivani na međunarodnoj izložbi »100 jaslica« koja se održava u Rimu, a na kojoj Hrvatsku zastupa Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica iz Zagreba. God. 2008. umijeće izradbe jaslica s područja sjeverozapadne Hrvatske uvršteno je na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara RH.

LIT.: Božićne jaslice (katalog izložbe), Zagreb 1995. • Ususret Božiću: božićne jaslice Etnografskog muzeja (katalog izložbe), Zagreb 2012.

J. Barlek