Kajkaviana

Kajkaviana Croatica: hrvatska kajkavska riječ, Zagreb 1996.

Kajkaviana, društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine sa sjedištem u Donjoj Stubici, koje danas okuplja sedamdesetak članova. Osnovana je 9. II. 1989. u dvorcu Stubički Golubovec, tada zatvorenom spremištu NSK-a, a glavni inicijator bio je bibliotekar M. Ivanjek. Društvom su predsjedavali D. Bubanko (1989–93), M. Ivanjek (1993–2004), A. Jembrih (2004–13) i I. Krušelj-Vidas (od 2013).

Uz osnovnu djelatnost prikupljanja kajkavske knjižne i rukopisne građe te oblikovanja zbirke dostupne korisnicima, postojala je inicijativa za osnivanje Muzeja kajkavske knjige kojem bi Kajkaviana bila nositelj, umjesto NSK-a koji je odustao od muzejskih programa u Stubičkome Golubovcu. Društvo je započelo široku kulturnu djelatnost i do tada za javnost zatvoreni dvorac Stubički Golubovec postao je središte raznovrsnih kulturnih događanja. U prosincu 1989. postavljena je izložba Tragom hrvatskokajkavske pisane i tiskane riječi kojom je javnosti predstavljen dio zbirke prikupljene donacijom NSK-a i članova društva (autori izložbe i kataloga su A. Jembrih, M. Ivanjek i I. Cesarec). Izložba je poslije postavljena u Ljubljani, Varaždinu i Buzetu. Velik izložbeni projekt Kajkaviana Croatica: hrvatska kajkavska riječ, koji je obuhvatio kajkavsku riječ tijekom njezina višestoljetnog trajanja, ostvaren je 1996. u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u suradnji s Družbom »Braća Hrvatskoga Zmaja«, a na projektu je surađivalo dvadesetak uglednih znanstvenika. Opsežan katalog izložbe, koji je uredio A. Jembrih, i danas je nezaobilazan priručnik istraživačima kajkavske književne i jezične baštine. Svedena samo na građu iz Kajkavianine zbirke, izložba je potom postavljena u Ozlju, Krapini, Zaboku, Zaprešiću i u nekoliko knjižnica u Zagrebu. Uz potporu Ministarstva kulture RH otvorena je u Stubičkome Golubovcu 2002. stalna izložba Kajkaviana Croatica kao skromnija inačica ranije planirana Muzeja kajkavske knjige i mjesto je edukacije za učenike i studente. Nastojeći pokazati bogatu kulturnu i povijesnu baštinu kajkavskoga područja, osobito Hrvatskoga zagorja, Kajkaviana je tijekom dvaju desetljeća priredila brojne izložbe u vlastitome, ali i u drugim prostorima: Krapinske Toplice kroz povijest, Gospodarstvo u prošlosti, Stubica od starine varoš, Graditeljska baština Donje Stubice, Poboj sisečki kao književna i povijesna tema, potom desetak izložbi likovnih umjetnika (Z. Drempetić Hrčić, Zlatko Čular, I. Mlinarić, Marija Barbarić-Fanuko). U suradnji s Knjižničarskim društvom Krapinsko-zagorske županije 2006. u Stubičkome Golubovcu postavljena je izložba Knjižno blago Hrvatskog zagorja, uz koju je održan i znanstveni kolokvij (izlaganja su tiskana u časopisu Hrvatsko zagorje, 2007, 1–2). Nakladnička djelatnost Kajkaviane započela je 1991. edicijom pretisaka pod uredništvom A. Jembriha, s transliteriranim prvotiskom rukopisne pjesmarice Pesme horvatske K. Patačić iz 1781. Slijede Krapinske Toplice, njihova topla vrela i kupelji (1991) D. Bancalarija iz 1871, prvi kajkavski bonton Regule roditelov i drugeh staršeh i regule dvorjanstva (2002, 2014²) Jurja Muliha iz 1742, Fizikalno-kemijski opis Stubičkih toplica 1814. (2003) J. Šitića iz 1814, pjesničko djelo Nebeski pastir pogubljenu ovcu išče (2005) Jurja Malevca iz 1795, te Izbor dugovanyh vszakoverztneh (2009) Tomaša Mikloušića iz 1821. Izdaju se i djela suvremenih autora pisana na kajkavštini i na standardome jeziku. Uz znanstvene i stručne skupove u organizaciji Kajkaviane tiskano je nekoliko zbornika: 200 godina kajkavske dječje književnosti (1999), Maksimilijan Vrhovac i njegovo doba (2006), Osamsto godina pisanoga spomena Stubice 1209–2009 (2011). Od 1995. Kajkaviana je nakladnik časopisa za kulturu Hrvatsko zagorje. Izdala je i dva nosača zvuka: izvorni zapis glazbe gornjostubičkoga kraja L’jepa naša lipa stara (1996) i Pušlec (1999), najpoznatije kajkavske napjeve u izvedbi za klavir i flautu. U okviru glazbene djelatnosti, tijekom dvaju desetljeća organizirano je stotinjak koncerata, ponajviše klasične glazbe, ali i drugih glazbenih žanrova (jazz, šansona, etno). U dvorcu Stubički Golubovec nastupali su renomirani hrvatski i inozemni glazbenici (Fred Došek, Radovan Lorković, Stefan Milenkovich, Pavica Gvozdić, Višnja Mažuran, Rajka Dobronić-Mazzoni, Ana Vidović i dr.), a održavani su i programi uglednih međunarodnih festivala (Muzički biennale Zagreb, Varaždinske barokne večeri, U zvucima mjesta). Katalogizirana zbirka u vlasništvu Kajkaviane, bogatstvom svojega knjižnog fonda te brojem i rijetkim primjercima kajkavske knjižne građe, ubraja se u najbogatije i najvrednije u Hrvatskoj. Sastoji se od knjižne građe (oko 1000 svezaka rariteta i 10 000 novije građe), periodike i novina, zemljovida, grafičke i glazbene građe te zbirke predmeta. Zbirka je preko kataloga dostupna korisnicima, a najčešće su to studenti i stručnjaci. Za doprinos u promicanju kulturne baštine, osobito kajkavske, Kajkaviana je dobitnik nekoliko priznanja (Povelja Republike Hrvatske, 2006; Plaketa Krapinsko-zagorske županije, 1999; Plaketa Općine Donja Stubica, 1998). Nakon dvaju potresa 2020. koji su oštetili dvorac Stubički Golubovec, Kajkaviana je od 2021. djelovala u dijelom obnovljenoj zgradi »Feller« u Donjoj Stubici u dvije prostorije (ured i prostor za radionice, predavanja i izložbe), gdje je provodila projekte Stub-kultura, ČitKAJ, SPOJKAJ – Spoji se za kaj, SNIMKAJ, KAJkavica, Kultura na recept te bila suorganizator višegodišnjega Festivala Orgulje Heferer. Zbirka Kajkaviane preseljena je u veljači 2022, najprije u privremeni smještaj u Društvenom domu u Donjoj Stubici, a potom u svibnju 2024. u trajni adaptirani prostor Fellerove zgrade. Obnovom cijeloga prvoga kata zgrade početkom 2024. nastavila je provoditi sve redovite aktivnosti.

LIT.: Kajkaviana Donja Stubica 1989.–1999. (tematski broj), Hrvatsko zagorje, 5(1999) 1. • V. Horvatić-Gmaz, Zbirka Kajkaviana – knjižno blago u službi korisnika, Hrvatsko zagorje, 13(2007) 1–2. • Dvadeseta obljetnica Kajkaviane (tematski broj), Hrvatsko zagorje, 15(2009) 1–2. • V. Horvatić-Gmaz, Društvo Kajkaviana – dva desetljeća kulturne djelatnosti, u: G. Horjan (ur.), Osam stoljeća Stubice, Gornja Stubica–Donja Stubica, 2009. • ista, Kratka povijest zbirke Kajkaviana – od Stubičkog Golubovca do zgrade Feller, Hrvatsko zagorje, 30(2024), 1–2.

V. Horvatić-Gmaz