Kallay

Levin i Branko Kallay

Kallay, plemićka obitelj s posjedima u nekadašnjim Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji; osamostaljena hrvatska grana istoimene ugarske plemićke obitelji od roda Balog Semjén. Plemićki pridjevak de Nagy-Kálló nosili su po matičnome plemićkom posjedu u Ugarskoj. Zahvaljujući bogatstvu, temeljenomu na prihodima s nekoliko velikih vlastelinstva i mnogobrojnih manjih posjeda te ženidbenim i drugim vezama s uglednim hrvatskim i ugarskim plemićkim obiteljima (Bedeković Komorski, Žerjavić, Ožegović Barlabaševečki, Pisačić Hižanovečki), uzdignuli su se među uglednije plemićke obitelji zlatarskoga kraja.

Prvi poznati član obitelji u Hrvatskoj bio je Juraj (I.) ili György (spominje se oko 1699), sin Miklósa (spominje se 1651–70), čiji su se unuci u prvoj polovici XVIII. st. podijelili u dvije grane. Utemeljitelj turopoljske grane sa središtem na posjedu Obrež bio je Jurjev unuk Baltazar (1717–1750), a osnivač zagorske grane bio je njegov brat Juraj (II.) (1706–1740) nakon što se oženio Katarinom Bedeković Komorski i stekao posjed Gornji Borkovec kraj Zlatara. Poslije su njegovi potomci stekli još posjede Pomperovec (područje istoimenoga sela kraj Budinščine).

Juraj (II.) imao je sina Franju (1737–1794), a Franjo Mihovila (1772–1838), čiji se sin Ladislav Juraj (1813–1870) 1840. oženio Julijanom Ožegović Barlabaševečki te stekao posjed Grančari i polovicu posjeda Gornja Batina. Gornji Borkovec naslijedili su njegova braća Franjo Ksaver (1806–1871), Mihovil (1811–1892), Stjepan (1815–1882) te sestra Josipa Ana, udana Žerjavić (1805–1885), majka svećenika i dobrotvora J. Žerjavića. Ladislav Juraj imao je dva sina: Konrada Virgila (1843–1924), koji je utemeljio grančarski ogranak zagorske grane obitelji, te Kornela Hanibala (1841–1870), koji je osnovao batinski ogranak zagorske grane Kallaya. God. 1866. Kornel Hanibal oženio se Wilhelminom Pisačić Hižanovečki te stekao i drugu polovicu posjeda Gornja Batina.

Iz zagorske grane obitelji poteklo je nekoliko istaknutih osoba, koje su djelovale u javnome životu Hrvatske: Juraj Ladislav (1901–1989), stomatolog i sveučilišni profesor, braća → Branko (1908–1995) i → Levin (1910–1973), atletičari, te Nikola (1942–2015), kemičar i sveučilišni profesor.

LIT.: S. Belošević, Županija varaždinska i slobodni i kraljevski grad Varaždin, Zagreb 1926. • T. Radauš, Kallay, Hrvatski biografski leksikon, 6, Zagreb 2005.

K. Regan