Kalnik (Kalnička gora)
Kalnik (Kalnička gora), prostrani gorski masiv između Ivanščice, Varaždinsko-topličkoga gorja, doline Drave, Bilogore i Medvednice. Kao toponim, osim za gorski masiv (oronim) koristi se za utvrdu i naselje (ojkonim). Zbog razvedena reljefa, obilježena izmjenom gorskih blokova razlomljenih grebena, pobrđa i dolina, naziva se i Kalničkim gorjem. Prirodne granice prema susjednim geomorfološkim cjelinama Ivanščice, Medvednice, Bilogore i doline Drave oblikovane su duž tektonskih lomova općenita smjera pružanja sjeveroistok–jugozapad i sjever–jug obilježenih strmim padinama, te duž dolina Krapine, Lonje, Bednje i Koprivničke reke. Izgrađuju ga klastične, karbonatne i eruptivne stijene i sedimenti krede, paleogena, miocena, badena, sarmata, panona, ponta i kvartara. Najstariji su kredni klastiti s probojima bazičnih vulkanita, najmlađe su holocenske aluvijalne i proluvijalne naslage, a najrasprostranjenije su miocenske naslage (klastiti). Prevladava fluviodenudacijski reljef u klastitima, dok se u karbonatima na manjim površinama razvio fluviokrški reljef. Gorski masiv dijeli se na tri geomorfološke cjeline: središnji dio (Kalnik u užem smislu), jugoistočnu predgorsku stepenicu (od doline Lonje do Glogovnice) i sjeveroistočni dio masiva (između Glibokoga potoka i Koprivničke reke). Središnji dio pruža se u smjeru sjeveroistok–jugozapad u duljini od 39 km, širine do 12 km. Najviši i morfološki strmim stjenovitim padinama najistaknutiji južni je niz karbonatnoga grebena. Duboko usječenim dolinama i usjecima podijeljen je na Mali Kalnik (460 m), Veliki Kalnik (najviši vrh Vranilac, 643 m) i Kalničku gredu (Vuklec, 572 m). Zahvaljujući geološkim i geomorfološkim posebnostima te raznolikosti flore to je područje zaštićeno kao Značajni krajobraz Kalnik, unutar kojega je i posebni botanički rezervat Mali Kalnik. Najveći tokovi potoci su Kamešnica, Črnec i Glogovnica koji se formiraju u središnjem dijelu masiva i teku prema jugu. U Apatovcu je poznato prirodno mineralno vrelo. Na južnome grebenu Kalnika nalaze se ruševine utvrde Veliki Kalnik, a 3 km sjeveroistočno od njih, na sjevernim obroncima zapadnoga dijela Kalnika, ostatci gradišta Starec. Na izduženu platou hrpta brda Kamenec, kojim na zapadnoj strani završava strm brdski ogranak Kalnika, nalaze se ostatci utvrde Kapele. U blizini utvrde Veliki Kalnik križevački su planinari 1935. izgradili planinarski dom.
N. Buzjak