Kameni svatovi (svati)
Kameni svatovi (svati), okomite i ogoljene dolomitske stijene u zapadnome dijelu Medvednice, oko 350 m iznad Jablanovca koje svojim oblikom, gledano sa zagorske strane, mogu podsjetiti na okamenjene svatove. Jedan su od najljepših medvedničkih vidikovaca, osobito zbog pogleda na Zagorje, a za lijepa vremena pogled seže sve do slovenskih Alpa. U blizini je 1982. sagrađena planinarska kuća (prvi izletnički objekt na tome mjestu podignuo je još 1938. jablanovečki gostioničar Franjo Kolar). Kao uz mnoge prirodne kamene oblike koji podsjećaju na kipove, i uz to stijenje vezana je predaja o okamenjenim svatovima, poznatija po istoimenoj povjestici A. Šenoe, objavljenoj 1869. Pripada skupini legendi vezanih uz zemljopisne pojave u službi pučke pouke o pravim životnim vrijednostima i nedopustivu ponašanju bogatih koji su zaboravili da su nekoć i oni bili siromašni. Najstariju literarnu obradbu predaje dao je grof Ivan Sermage, nekadašnji gospodar Susedgrada, koji ju je objavio 1819. na njemačkome jeziku. Na hrvatskome jeziku prvi spomen o Kamenim svatovima potječe iz 1842. iz zapisa u ostavštini Stanka Vraza. Šenoinu povjesticu glazbeno je 1935. obradio Božidar Širola u istoimenoj operi. U Jablanovcu, odakle kreće jedna od planinarskih staza prema Kamenim svatovima, mještani su povodom 100. obljetnice Šenoine smrti 1982. dali podignuti spomenik. Piščevo poprsje izradio je kipar Šimo Klaić, a spomenik održava lokalni klesar Mijo Kmetić.
LIT.: S. Laljak (prir.), Kameni svatovi, Šenoa i Jablanovec: od usmene predaje do spomenika, Zaprešić 2002.
M. Ivanjek