kameničko vlastelinstvo

kameničko vlastelinstvo, srednjovjekovno zemljišno dobro na krajnjim južnim obroncima Ravne gore, sjeverno od Lepoglave. U nekim izvorima spominje se i kao plemićki posjed. Tijekom srednjega i novoga vijeka nalazilo se u sklopu Zagorske županije, Zagorske grofovije (1399–1436) i istoimene knežije (1436–88) te naposljetku zagorskoga distrikta Varaždinske županije (districtus Zagoria). Obuhvaćalo je brežuljkaste krajeve Ravne gore s obiju strana gornjega i srednjega toka potoka Kamenice, po kojemu je dobilo ime, te sjeverne dijelove doline rijeke Bednje. Na sjeveru je graničilo s posjedom utvrde Vinice, kasnijim istoimenim vlastelinstvom, na istoku s maruševečkim vlastelinstvom te klenovničkim plemićkim posjedom, na zapadu s trakošćanskim vlastelinstvom, dok su ga s južne strane omeđivali posjedi vitezova ivanovaca i lepoglavskih pavlina. Prije XV. st. tomu je vlastelinstvu priključen susjedni klenovnički plemićki posjed. Središte vlastelinstva nalazilo se u utvrdi Kamenici. Tijekom posljednje četvrtine XVI. st. Draškovići su ga sjedinili sa susjednim trakošćanskim plemićkim posjedom u jedinstveno trakošćansko vlastelinstvo. U njegovu sastavu kamenički plemićki posjed zadržao je teritorijalnu cjelovitost, a njegovo novo središte postala je utvrđena rezidencija u Klenovniku. Prema sačuvanim popisima poreza s kraja XV. st. i iz XVI. st. to je bilo manje zemljišno dobro u sastavu kojega se nalazilo desetak sela i zaselaka (Dobrawa, Jeryhowczy, Rudnicza, Dragowancz, Bedenczy, Wranowcz, Chernkowcz, Vilennczi, Podgorye, Superior Kamenicza, Sarownicza, Verhowczy, Veperniak, Malechkowycza, Klenownyk i Nova Dubrawa), u kojima se nalazilo približno 140 seljačkih posjeda te istoimeno trgovište (oppidum Kamennicza) pod vlastelinskom jurisdikcijom. Na dobru su potkraj XV. st. živjele 23 obitelji. Od XV. st. nalazilo se u sklopu desetinskoga kotara Zagorje. Glavna gospodarska grana posjeda bilo je vinogradarstvo te govedarstvo i pčelarstvo, a dodatni prihod donosila je mitnica kraj Kamenice te sajamski prihodi istoimenoga trgovišta.

LIT.: J. Adamček, Trakošćansko vlastelinstvo, Kaj, 5(1972) 11. • J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. • Z. Balog, Trakošćan i Klenovnik – dvije rezidencije Draškovića, Kaj, 28(1995) 1–2.

K. Regan