Keglević, Petar

Keglević, Petar, vojskovođa i ljetopisac (?, 23. I. 1603 – ?Lobor, 1665). S bratom Nikolom spominje se 1618. na krunidbi Ferdinanda II. Habsburgovca za ugarskoga i hrvatskoga kralja. God. 1618–21. studirao je pravo na Bolonjskome sveučilištu te prije povratka u domovinu vjerojatno putovao Italijom i Njemačkom. Od 1631. sudjelovao je u Tridesetogodišnjem ratu, od 1632 (i ponovno 1637) kao pukovnik i zapovjednik satnije sastavljene uglavnom od hrvatskih vojnika. God. 1634–36. kapetan u Brkiševini, a od 1636. prisjednik Banskoga stola. God. 1641. istaknuo se u borbama s Osmanlijama kraj Gvozdanskoga, bio zapovjednik kraj Kanizse i vrhovni kapetan Egerszega, a 1651. sudionik opsade Segesda. Istodobno je bio član i predsjednik saborskih i kraljevskih komisija te kraljev povjerenik. Oko 1653. povukao se iz javnoga života te posvetio uređenju imanja Lobora. God. 1662. spominje se kao kolator župe u Zlataru, a 1664. kao zastupnik magnata Varaždinske županije. – Na osnovi vlastitih bilješki zapisanih u starim kalendarima, između 1661. i 1665. sastavio je ljetopis Conscripta quaedam notatu et memoria digna ab anno 1599, iuxta vero mea calendaria ab anno 1627, excepto calendario anni 1631, quod non extat, quae in regno Sclavoniae gesta, facta et perpetrata sunt. U njemu je zabilježio najvažnije događaje iz vlastita i života svoje obitelji te iznio zapažanja bitna za hrvatsku prošlost, osobito društveno-kulturnu, s podrobnim uvidom u život hrvatskoga plemstva u XVII. st.

LIT.: V. Noršić, Pogodba između Petra Keglevića i Cecilije Drašković, abatise samostana sv. Klare u Zagrebu, glede isplate očinstva njegovoj kćeri Katarini, Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 18(1916). • V. Klaić, Acta Keglevichiana: annorum 1322–1527, Zagreb 1917. • F. Šišić, Dva ljetopisa XVII. vijeka, Starine, 1918, 36. • V. Noršić, Povijest župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zlataru, Zlatar 1994.

I. Majnarić