Klaić, Vjekoslav

Vjekoslav Klaić, Povjest Hrvata, Zagreb 1899.

Klaić, Vjekoslav, povjesničar (Garčin, 21. VI. 1849 – Zagreb, 1. VII. 1928). Školovao se u Varaždinu, Zagrebu i Beču, gdje je 1873. diplomirao povijest i geografiju. Nakon povratka u domovinu bio je profesor na zagrebačkoj gimnaziji (1873–78. i 1882–84) te Mudroslovnome fakultetu, gdje je predavao na katedri za hrvatsku (1878–82) i opću povijest (1893–06. i 1908–22), te na katedri za geografiju (1884–93), koje je suutemeljitelj. Bio je i rektor Zagrebačkoga sveučilišta (1902–03), dopisni (od 1893) te redoviti član JAZU-a (od 1896), počasni doktor znanosti Karlova sveučilišta u Pragu i dopisni član Češke akademije znanosti (od 1922) te potpredsjednik Hrvatskoga glazbenog zavoda (1890–28). Bio je počasni član Matice hrvatske, od 1910. član Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«, a Zagreb ga je 1925. proglasio počasnim građaninom. Objavio je brojne rasprave, članke i studije s temama iz hrvatske prošlosti, od doseljenja do suvremenoga doba, čime je snažno utjecao na razvoj nacionalne svijesti i hrvatske povijesne znanosti. Rezultate svojih istraživanja sintetizirao je u svojem najvažnijem djelu Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (1–5, 1899–1911), u kojem je obradio događaje iz hrvatske povijesti do 1608. Uz to, objavio je nekoliko temeljnih studija iz povijesti Bosne, grada Zagreba, o hrvatskim velikaškim i plemićkim rodovima, zaslužnim Hrvatima i brojnim drugim temama. Također je priredio i objavio mnogo izvornoga gradiva po časopisima, a kao knjige srednjovjekovne listine obitelji Keglević (Acta Keglevichiana annorum 1322.–1527., 1917) u seriji Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium. Književnošću se bavio kao urednik časopisa (Hrvatska lipa, 1875, Vienac, 1883–89) i pisac eseja, pjesama, novela, polemika i autobiografsko-memoarske proze. Objavio je i nekoliko geografskih atlasa i udžbenika te knjige Prirodni zemljopis Hrvatske (1878) i Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati (1–3, 1880–83).

Među radovima o Hrvatskome zagorju ističe se rasprava »Indagines« i »Portae« u Hrvatskoj i Slavoniji (Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, 7/1903–04/), u kojoj se osvrnuo, među ostalim, na povijest loborskoga kraja s naglaskom na krajeve uz gornji tok rijeke Velike, zatim Krapinski gradovi i predaje o njima (Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, 10/1908–09/), u kojoj je prikazao povijest i povijesnu topografiju Krapine, te naposljetku znanstveno-popularni članak Sutla (Hrvatsko kolo, 6/1910/), u kojem je detaljno obradio zapadni dio Hrvatskoga zagorja uz rijeku Sutlu.

LIT.: Vjekoslav Klaić – život i djelo (zbornik radova), Zagreb–Slavonski Brod 2000. • M. Artuković, S. Andrić i S. Majer-Bobetko, Klaić, Vjekoslav, Hrvatski biografski leksikon, 7, Zagreb 2009.

K. Regan