Kraljevec na Sutli (naselje)

župna crkva Presvetoga Trojstva, 1836.

župna crkva Presvetoga Trojstva, 1836.

Kraljevec na Sutli, naselje i općinsko središte u jugozapadnome dijelu Hrvatskoga zagorja; 318 stanovnika. Leži u dolini rijeke Sutle uz granicu sa Slovenijom uz prometnicu koja povezuje Zaprešić s Klanjcem. Naselje se prvi put spominje 1463. u ispravi kralja Matije Korvina kojom potvrđuje štajerskome plemiću Andriji Baumkircheru vlasništvo nad Cesargradom, zajedno s Risvicom, Kumrovcem, Tuhljem, Kraljevcem i Klanjcem. U prošlosti je bio važno trgovište. Stanovništvo se pretežno bavi poljodjelstvom, stočarstvom, malim poduzetništvom (obrt, trgovina, autoprijevoz) i građevinarstvom. Središte je župe od 1789. Kasnobarokno-klasicistička župna crkva Presvetoga Trojstva jednobrodna je građevina podignuta 1836. Na istome se mjestu spominju dvije starije kapele, u XVII. st. drvena, a 1739. zidana. Građevina ima gotovo kvadratan brod s ulaznim pravokutnim dijelom i nešto uže kvadratno svetište, zaključak kojega je izvana poligonalno, a iznutra polukružno oblikovan. Zvonik nad pročeljem u donjem dijelu ima segmentno zaključen prozor, a u loži zvona velike polukružne otvore. Završava vijencem, iznad kojega je galerija oko užega tambura. Slikarski inventar nastao je u XX. st., a glavni oltar tipa tabernakul-oltar te bočni oltari sv. Antuna Padovanskoga i Raspetoga Krista imaju kasnobarokno-klasicistička obilježja. Orgulje, djelo Pavla Pumppa iz Zagreba, potječu iz 1848. Sjeverno od crkve nalazi se jednokatna zgrada župnoga dvora, podignuta 1858. Poklonac sv. Florijana podignut je 1835. prigodom podizanja župne crkve. Kako je bio u ruševnome stanju, u novije vrijeme iznova je izgrađen na istome mjestu. Kip sv. Florijana tirolski je rad s kraja XIX. st. Kapelica-poklonac Blažene Djevice Marije podignuta je u drugoj polovici XIX. st. Na oltaru se nalazio kip zaštitnice, koji je u novije vrijeme ukraden, pa je nadomješten kipom sv. Petra s kraja XIX. st, koji se čuvao u župnoj crkvi. Osnovna škola (danas pod nazivom Osnovna škola Pavla Štoosa), započela je s radom 1848, a školska zgrada podignuta je u naselju 1888. Današnja školska zgrada dovršena je 1972; sportska dvorana izgrađena je 2005. Kulturnome i društvenome životu stanovništva pridonose Puhački orkestar KUD-a »Lira« (1927), DVD Kraljevec na Sutli (1928), Kinološka udruga »Sutlanska dolina« (1985), Hubertovi rogisti (1995, prije ZLR Kraljevec na Sutli), Lovačko društvo Fazan (1988), Športsko društvo »Velimir Gadner« (2004), Pjevački zbor Kraljevec na Sutli (2009), Udruga privatnih šumovlasnika »Hosta« (2012) i dr.

LIT.: Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008.

D. Njegač i F. Škiljan