Krapina (područje Grada)

karta područja Grada

grb Grada

panorama istočnoga dijela gradskoga područja Krapine i dijela Općine Radoboj

Krapina, područje gradske uprave u središnjem dijelu Krapinsko-zagorske županije. Obuhvaća gore Brezovicu i Strahinjščicu te pretežno brežuljkasto i niskobrdovito područje s dolinama rijeke Krapinčice i njezinih pritoka Žutnice, Radobojčice, Petrovčanke te Pačetine, s površinom 47,7 km². Upravno je sjedište i najveće urbano naselje Krapina (4201 stanovnik). Ostala naselja (broj stanovnika, 2021): Bobovje (457), Doliće (413), Donja Šemnica (797), Gornja Pačetina (377), Lazi Krapinski (61), Lepajci (354), Mihaljekov Jarek (444), Podgora Krapinska (543), Polje Krapinsko (613), Pretkovec (52), Pristava Krapinska (213), Strahinje (286), Straža Krapinska (44), Škaričevo (593), Šušelj Brijeg (0), Tkalci (402), Trški Vrh (400), Velika Ves (722), Vidovec Krapinski (183), Vidovec Petrovski (66), Zagora (88) i Žutnica (221); ukupno 11 530 stanovnika; stanovništvo je 2011–21. bilo u padu (-7,6%). Stanovništvo je zaposleno u prerađivačkoj industriji, javnoj upravi, građevinarstvu, trgovini, prijevozu, obrazovanju te zdravstvenoj i socijalnoj skrbi. Značajno je industrijsko te kulturno središte. Turizam je vezan ponajprije uz nalazište pračovjeka (Muzej krapinskih neandertalaca) i manifestaciju Tjedan kajkavske kulture. Područje gradske uprave obuhvaća župe sv. Nikole Biskupa u Krapini, sv. Petra i Pavla u Petrovskome i Presvetoga Trojstva sa sjedištem u Radoboju. Na području Grada djeluju dvije osnovne škole, Augusta Cesarca, s područnim školama Podgora i Škaričevo, te Ljudevita Gaja, s područnim školama Lepajci i Šemnica Donja, Srednja škola s gimnazijskim, tehničkim i obrtničkim programima, Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina sa stručnim studijem informatike, prometne logistike i operativnoga menadžmenta. DVD Krapina (1875) najstariji je u Zagorju, a na krapinskome području djeluju i mnogobrojna kulturno-umjetnička društva (KUD »Ilirci«, 1966; Gradski puhački orkestar i mažoretkinje Krapina, 1994; Folklorna skupina »Viline«, 2001). Udruga Tavan (2014), društva i klubovi (Planinarsko društvo Strahinjčica, 1883; Lovačko društvo Krapina, 1914; Nogometni klub »Zagorec«, 1919; Športsko ribolovno društvo Krapina, 1955; Ženski rukometni klub »Zagorec«, 1969; Trkački klub »Maraton«, 2004; Košarkaški klub »Krapina«, 2007. i dr.).

Na krapinskome području ima arheoloških nalaza iz rimskoga doba (→ Mihaljekov Jarek). U srednjem vijeku utvrda Krapina i vlastelinstvo bili su kraljevski posjedi, u XIV. st. Krapina je postala slobodno trgovište, a kao vlasnici utvrde izmjenjuju se plemićke obitelji. Važno je upravno sjedište: u XIX. st. i do završetka Prvoga svjetskog rata bila je kotarsko odnosno podžupanijsko središte u sastavu Varaždinske županije, ponovno kotarsko sjedište 1955–62, potom općinsko sjedište do 1992, a nakratko i sjedište Zajednice općina Hrvatskog zagorja. Od uvođenja novoga upravnog ustroja u RH 1993. sjedište je Krapinsko-zagorske županije te sjedište područja Grada Krapine. Dosadašnji gradonačelnici: Ivica Fizir (1993–96), Stjepan Željko Fekonja (1996–97), Dragutin Nežmahen (1997–99), Antun Kuhar (1999–2000), Stjepan Novački (2000–01), Alojz Malogorski (2001–05), Josip Horvat (2005–13) i Zoran Gregurović (od 2013).

M. Novak