Krapinčica
Krapinčica, rijeka, desni pritok Krapine; duga približno 36 km; površina porječja 195 km2. Hidronim Krapinčica (štokavizirano Krapinica, stariji kajkavski oblik Krapinščica) dolazi od krap, u kajkavskome šaran, koji se mrijestio u nekad redovito plavljenim poplavnim ravnima u dolinskim proširenjima. Ima peripanonski kišno-snježni protočni režim; u godišnjem hodu srednjih mjesečnih protoka primarni je maksimum u prosincu i sekundarni u ožujku, dok je primarni minimum u kolovozu i sekundarni u veljači. Aktivne hidrološke postaje: Đurmanec i Zabok. Prosječni je godišnji protok pri ušću 1,37 m3/s. Veći su desni pritoci Maceljčica, Hlevnica, Črnec i Pačetina, a lijevi Ravninščica (Ravninska), Žutnica, Radobojčica i Šemnica. Krapinčica izvire u Maceljskome gorju, a pod tim nazivom teče od spoja potoka Maceljčice i potoka Smiljanove grabe (u duljini od 29,9 km). Najdulji je izvorišni tok Smiljanova graba. Počinje pricjeđivanjem temeljnice u izvorišne jaruge pa joj duljina ovisi o hidrološkoj situaciji; mjeri li se najdulji obilježeni tok, duga je 6,4 km od svojega početka podno vrha Maceljska gora (718 m) na 510 m nadmorske visine do sutoka s Maceljčicom, te je ukupna duljina Krapinčice (sa Smiljanovom grabom) 36,3 km. Krapinčica otječe na jug–jugoistok kompozitnom dolinom, gdje se suženja izmjenjuju s proširenjima. Učestalo je bilo plavljenje u đurmanečkome proširenju, gdje se ulijevaju pritoci Hlevnica i Ravninščica. Nizvodno se ističe sutjeska između Strahinjščice i Brezovice, a dolina je općenito šira nizvodno od grada Krapine. U području Zaboka čini veći zavoj (bok, odakle i naziv naselja Zabok) te se jugozapadno od Zaboka, južno od Pavlovca Zabočkoga, ulijeva u Krapinu na približno 139 m nadmorske visine. Dolinom Krapinčice prolazi autocesta Zagreb–Macelj te dionica željezničke pruge Zagreb–Celje uzvodno do Đurmanca. U velikome dijelu toka provedeni su regulacijski radovi koji su znatno smanjili opasnost od poplava.
D. Orešić