Križanče
Križanče, arheološki lokalitet pod nazivom Ko(n)fin na ravnjaku s triju strana strmoga jugozapadnog ogranka Ivanščice, koji se uzdiže približno 70 m iznad istoimena naselja, 3,5 km sjeveroistočno od Zaboka. Prvi i jedini put spominje se 1248. u ispravi hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV. kao međaš posjeda Pokoj i Prišlin. Na temelju gotovo u cijelosti sačuvana pravilnoga stožastog zemljanog humka odrezana vrha te isprave iz 1248, u kojoj se spominje zemlja (posjed) podanika Križanića (terre Crisanic castrensis), može se pretpostaviti postojanje manje srednjovjekovne utvrde s drvenom branič-kulom, opasane palisadom na vrhu humka, te obrambenoga jarka s nasipom oko njegove baze. Pretpostavlja se da su utvrdu podignuli zagorski knezovi za nadzor jugoistočnih granica svojega veleposjeda u srednjovjekovnoj Zagorskoj županiji.
LIT.: Gj. Szabo, Spomenici kotarâ Krapina i Zlatar, Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, 13(1913–14).
K. Regan