Križovljan Radovečki (Križovljan-grad)

dvorac

tlocrt kata dvorca

Križovljan Radovečki (Križovljan-grad), jednokatni barokni dvorac s raskošnim parkom sjeverno od istoimena naselja u Varaždinskoj županiji, nedaleko od rijeke Drave i hrvatsko-slovenske granice. U dokumentima se prvi put spominje 1552. kao drvena utvrda u vlasništvu plemićke obitelji Vragović, koja je gospodarila istoimenim posjedom još od XIV. st. Najkasnije 1660-ih na mjestu drvene utvrde obitelj Vragović sagradila je zidani kaštel kvadratnoga tlocrta (Castellum Muratum) te bogato dekorirala njegove dovratnike i doprozornike. Nakon što su 1724. Vragovići izumrli, kaštel je pripao kraljevskomu fisku, a 1729. prešao je u posjed plemićke obitelji Bakić, koja ga je poslije 1752. pregradila u barokni dvorac, dogradivši mu dva krila. Najkasnije od 1800. dvorac je bio u posjedu plemićke obitelji Paszthory, a od 1877. plemićke obitelji Varady. Nakon Drugoga svjetskog rata dvorac je nacionaliziran te dan na upravljanje Poljoprivrednomu kombinatu iz Varaždina, koji ga je dijelom sanirao nakon požara 1949. Dvorac leži na stožastome zemljanom humku, s triju strana opasanom dubokom i suhom obrambenom grabom. Njegovu jezgru čini kvadratni kaštel, na koji se sa sjeverozapada naslanja duže, a s jugoistoka kraće jednokatno krilo. Ulaz u dvorac nalazi se na sjeverozapadnome pročelju, a ukrašen je neoklasicističkom altanom, podignutom tijekom druge polovice XIX. st. Od arhitektonskih detalja posebno se ističe nekadašnji ulazni portal kaštela te vrlo vrijedno ukrašena kamena plastika dovratnika i doprozornika. Uz dvorac se nalazi velik, ali zapušten pejzažni perivoj, podignut 1800. i preoblikovan 1869.

LIT.: A. Horvat, Između gotike i baroka, Zagreb 1975. • Gj. Szabo, Kroz Hrvatsko zagorje, Zagreb 1939. • M. Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb 1991.

K. Regan