križovljanski plemićki posjed

križovljanski plemićki posjed, srednjovjekovno i novovjekovno zemljišno dobro na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Hrvatskoga zagorja, uz rijeku Dravu i današnju hrvatsko-slovensku granicu. Od razvijenoga srednjeg vijeka pa sve do ukidanja kmetstva 1848. nalazio se u okviru Varaždinske županije, uz prekid od 1397. do 1486, kada je bio u sastavu Zagorske grofovije knezova Celjskih i Vitovaca. Najkasnije od polovice XVI. st. sjedište posjeda bilo je u istoimenoj utvrdi, koju je sagradila plemićka obitelj Vragović, poslije pregrađenoj u dvorac s parkom. U dokumentima se posjed prvi put spominje u XIV. st., a nastao je izdvajanjem iz sastava viničkoga vlastelinstva, koje je ovaj posjed omeđivalo s južne i istočne strane. Na zapadu ga je omeđivala Štajerska, a na sjeveru ugarska Županija Zala. U vlasništvu Vragovića bio je do njihova izumiranja 1724. Potom je pripao kraljevskomu fisku, koji ga je 1729. prepustio plemićkoj obitelji Bakić. Najkasnije od 1800. posjed je bio u rukama plemićke obitelji Paszthory. Ukidanjem kmetstva 1848. alodijalni dio plemićkoga posjeda Križovljan pretvoren je u veće zemljišno imanje obitelji Paszthory, a od 1877. obitelji Varady. U tome obliku održao se do nakon Prvoga svjetskog rata, kada je posjed provedbom agrarne reforme bitno smanjen te naposljetku nacionaliziran ubrzo nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Glavna gospodarska osnova vlastelinstva bila je uzgoj stoke, a dodatni je prihod vlasniku donosilo iskorištavanje dviju manjih alodijalnih šuma po 80 jutara te treća od 2000 jutara, koja je pokrivala čitavo brdo Slajno. Prema sačuvanim popisima poreza iz XV. st., to je bilo manje zemljišno dobro. U XV. st. u sklopu je varaždinskoga desetinskoga kotara (Cultellus Warasdiensis).

LIT.: S. Belošević, Županija varaždinska i slobodni i kraljevski grad Varaždin, Zagreb 1926. • T. Đurić i D. Feletar, Stari gradovi i dvorci sjeverozapadne Hrvatske, Čakovec 1971. • J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976.

K. Regan